hrvatski

Kockanje zagrebačkih studenata – učestalost kockarskih aktivnosti i štetne psihosocijalne posljedice

Temeljni cilj rada je utvrditi učestalost različitih kockarskih aktivnosti kod zagrebačkih studenata i stupanj izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica uvjetovanih igrama na sreću. S obzirom na opći cilj, specifični ciljevi su istražiti intenzitet pojedinih specifičnih područja štetnih posljedica koje uključuju psihološke, financijske i socijalne posljedice, kao i preokupaciju kockanjem uz gubitak kontrole, te razlike u posljedicama kockanja s obzirom na intenzitet sudjelovanja u igrama na sreću. Nadalje smo željeli utvrditi postoje li razlike u manifestiranju drugih rizičnih ponašanja s obzirom na učestalost kockanja studenata. Ovo istraživanje je sastavni dio znanstvenog projekta pod nazivom „Kockanje mladih u Hrvatskoj“ čiji je voditelj doc.dr.sc. Neven Ricijaš. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 254 studenta oba spola sa pet različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Kineziološki fakultet, Hrvatski studiji te Veterinarski fakultet. U istraživanju je korištena metoda samoiskaza studenata po principu „papir- olovka”. Sudjelovanje u istraživanju bilo je u potpunosti anonimno, a studenti su dali usmeni pristanak za sudjelovanje u istraživanju te su mogli odustati u bilo kojem trenutku. Prije ispunjavanja ankete bili su upoznati s osnovnim ciljem istraživanja. U istraživanju je korišten već provjeren instrumentarij dobrih metrijskih karakteristika. Anketni upitnik korišten u svrhe istraživanja sastojao se od različitih područja, a obuhvaća pitanja o osnovnim obilježjima sudionika, vrstama i učestalosti kockarskih aktivnosti sudionika, izraženosti štetnih posljedica kockanja sudionika, motivaciji za upuštanjem u kockarske aktivnosti, kognitivnim distorzijama o kockanju, kockarskim aktivnostima prijatelja i članova obitelji, te naposljetku obuhvaća samoiskaz rizičnog i delinkventnog ponašanja sudionika. Rezultati istraživanja pokazuju kako je među studentima najzastupljenije sportsko klađenje i igranje jednokratnih srećki. Što se tiče učestalosti igranja pojedinih igara, također se pokazalo kako je klađenje u sportskim kladionicama kod studenata najintenzivnije, tj. najveći broj studenata to čini redovito. Većina studenata nema problema povezanih s kockanjem, a najmanji broj njih osjeća visoku razinu štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja. Kod pojedinih igara uočene su razlike u učestalosti kockanja s obzirom na izraženost problema povezanih s kockanjem, na način da studenti s višom razinom štetnih posljedica kockaju intenzivnije. Također je utvrđeno da su studenti koji imaju više štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem u nešto većem riziku od uključivanja u druga rizična i delinkventna ponašanja. Utvrđeno je i da ne postoji statistički značajna razlika među studentima u sklonosti uključivanja u druga rizična i delinkventna ponašanja s obzirom na učestalost kockanja. Međutim, pokazale su se razlike među grupama studenata koji kockaju različitom učestalošću kada se radi o klađenju u sportskim kladionicama, igranju elektronskog ruleta i on-line klađenju bez novčanog uloga. Studenti koji navedene igre igraju povremeno se najčešće uključuju u druga rizična i delinkventna ponašanja, čak u većoj mjeri od studenata koji se klade najintenzivnije. Rezultati istraživanja raspravljeni su u kontekstu mogućih implikacija za daljnje aktivnosti djelovanja usmjerenog prema društveno odgovornom priređivanju igara na sreću.

studenti; kockanje; igre na sreću; psihosocijalne posljedice kockanja; rizično ponašanje; delinkventno ponašanje

nije evidentirano