hrvatski

Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama - izvještaj o rezultatima istraživanja

Istraživanje „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama“ prvo je sustavno i sveobuhvatno istraživanje ove pojave u RH. Istraživanje su financijski i ogranizacijski podržali Hrvatska lutrija d.d., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Podaci su prikupljeni na uzorku od 1952 srednjoškolca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvog do završnog razreda gimnazijskog, četverogodišnjeg strukovnog i trogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog programa. Radi se o slučajnom (probabilističkom) uzorku adolescenata reprezentativnih za srednjoškolce iz regionalnih, urbanih sredina RH koji omogućuje generalizaciju rezultata na ovu populaciju. Osim toga, korišten je provjeren instrumentarij, dobrih metrijskih karakteristika, te pouzdan i valjan upravo za ispitivanje kockarskog ponašanja i s njime povezanih pojava. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u prevalenciju kockanja adolescenata u urbanim sredinama RH, odnosno u njihove navike kockanja, te utvrditi udio adolescenata koji su u riziku razviti, ili su već razvili, probleme s kockanjem. Dodatni cilj bio je identificirati neka psihosocijalna obilježja adolescenata koji su razvili probleme s kockanjem, s naglaskom na rizične čimbenike povezane s većom ozbiljnošću tih problema. Istraživanje predstavlja središnju fazu šireg programa koji je započeo pilot studijom čiji primarni cilj je bio testiranje metodologije i instrumentarija, a koji će završiti osmišljavanjem i implementiranjem sveobuhvatnog programa temeljnog na empirijskim i znanstvenim spoznajama dobivenima u ovom istraživanju. Iako zakonska regulativa zabranjuje igre na sreću osobama mlađim od 18 godina, iskustveni podaci, klinički rad, podatak da je u posljednjih 15 godina broj registriranih prodajnih mjesta priređivača igara na sreću na području RH porastao gotovo 5 puta te medijska izvještavanja jasno upućuju na raširenost ove pojave te na pristupačnost i dostupnost kockarskih igara mladima. Kockanjem smatramo svaku situaciju u kojoj se osoba kladi i/ili riskira novac ili nešto vrijedno kako bi mogla dobiti ili osvojiti neku drugu vrijednost. Istraživanje je pokazalo da je 83% srednjoškolaca barem jedanput u životu kockalo. Oko polovine adolescenata je igralo jednokratne srećke i kladilo se u sportskim kladionicama. Uz navedeno, polovina adolescenata već ima iskustva u internet kockanju bez novčanog uloga, što može predstavljati ulaz u rizičnija ponašanja povezana s kockanjem. Čak trećina srednjoškolaca kod nekog od priređivača igra loto, TV Bingo i igre na automatima, a njih također trećina međusobno karta za novac te igra biljar i/ili fliper za novac. Različite vrste igara na sreću koje se igraju u casinu, klađenje na rezultate izbora te internet kockanje za novac probalo je manje od 10% adolescenata. Od onih koji su barem jednom u životu igrali kartaške igre u casinu, njih petina to čini svakodnevno i/ili nekoliko puta tjedno, dok se preko interneta za novac svakodnevno odnosno nekoliko puta tjedno kocka čak 35% mladih. Sportske kladionice također su među prve tri igre koje adolescenti najčešće igraju. Njih skoro trećina se na sportske rezultate kladi svakodnevno i/ili nekoliko puta tjedno. Muški adolescenti češće igraju one igre koje su rizičnije za kasnije probleme povezane s kockanjem (npr. sportska kladionica, automati, rulet, kartanje za novac, klađenje na virtualne utrke i sl.). U usporedbi s gimnazijama u kockarske aktivnosti češće se upuštaju učenici strukovnih škola. S obzirom na to u kojoj mjeri osjećaju nepovoljne psihosocijalne posljedice svojih kockarskih aktivnosti, adolescenti su razvrstani u tri kategorije rizičnosti: (1) nepostojanje problema vezanih uz kockanje („zeleno svjetlo“ - 71%) ; (2) niska do srednja ozbiljnost problema („žuto svjetlo“ - 17%) ; (3) visoka ozbiljnost problema vezanih uz kockanje („crveno svjetlo“ - 12%). Podatak o gotovo 30% adolescenata koji su već razvili niže do visoko ozbiljne probleme vezane uz kockanje alarmantan je i zabrinjavajući, posebno ako tome pridodamo podatak da se u kategorijama „žutog“ i „crvenog“ svjetla nalaze uglavnom muški adolescenti. Osim toga, radi se o mladima koji češće pohađaju strukovne škole, a zanimljiv je podatak kako ih najviše ima u Osijeku, a najmanje u Rijeci, dok u Zagrebu i Splitu udio tih adolescenata ne odskače od prosjeka cijelog uzorka. Podaci o kockanju članova obitelji pokazuju kako očevi i majke podjednako igraju loto i jednokratne srećke (njih 20-30%), dok očevi znatno češće igraju sportske kladionice (oko 23%) što i jest aktivnost karakteristična više za muški spol. Ove igre na sreću adolescenti u nešto većoj mjeri igraju zajedno s roditeljima, te stoga ne čudi podatak da ih trećina navodi kako njihovi roditelji znaju da povremeno kockaju. Osim toga, polovina mladih ima barem jednog bliskog prijatelja/icu koji svakodnevno ili nekoliko puta tjedno kocka u sportskim kladionicama, dok njih četvrtina ima bliskog prijatelja/icu koji svakodnevno/nekoliko puta tjedno igra na automatima i kocka na internetu. Adolescenti koji su već razvili ozbiljne probleme povezane s kockanjem („crveno svjetlo“) očekivano se češće i intenzivnije kockaju te se u većoj mjeri druže s vršnjacima koji također kockaju. Osim toga, manifestiraju i neke druge oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu najviše agresivno (nasilno) ponašanje i imovinske delikte. Prvenstveno kockaju kako bi zaradili novac, zatim radi zabave i uzbuđenja, a vrlo visoko rangiraju i želju da budu što bolji u kockanju. Također, u većoj mjeri smatraju da temeljem znanja i vještina te praznovjernih rituala mogu kontrolirati ishod igre, te im je znanje o šansi i vjerojatnosti slabije. Njihove osobine ličnosti ukazuju na nedovoljno razvijenu odgovornost i manje uvažavanje tuđih potreba, te generalne obrasce razmišljanja o životu povezane s većom tendencijom hedonizmu odnosno manjom brigom za budućnost i dosezanje životnih ciljeva te općenitim osjećajem manje kontrole nad vlastitim životom. Nalazi istraživanja pružaju i važne smjernice za razvoj i implementaciju preventivnih i tretmanskih intervencija namijenjenih adolescentima i njihovom okruženju. Osim psihoedukativnih programa usmjerenih na mlade, njihove obitelji i stručnjake, sveobuhvatne preventivne strategije u području kockanja mladih obuhvaćale bi i javne politike usmjerene na zakonsko i šire društveno okruženje te smjernice za društveno odgovorno priređivanje igara na sreću kako bi se osigurali važni uvjeti za pozitivan razvoj djece i mladih.

kockanje; klađenje; adolescenti; rizična ponašanja; mladi

nije evidentirano