hrvatski

Biologija i ekologija maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmelin) i maslininog moljca (Prays oleae Bern.) u Istarskoj županiji

Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmelin) i maslinin moljac (Prays oleae Bern.) gospodarski su štetnici masline. Štetom na plodu direktno utječu na kvantitativna i kvalitativna svojstva masline i maslinovog ulja. Istraživanje je temeljeno na hipotezi da je poznavanje biologije i ekologije maslinine muhe i moljca nužno za uspješno provođenje mjera zaštite u skladu s načelima integrirane zaštite bilja. Istraživanje provedeno od 2007. do 2009. godine imalo je za cilj utvrditi dinamiku pojave, broj generacija te rokove pojave maslinine muhe i moljca primjenom feromonskih mamaca ; usporediti rokove pojave pojedine generacije i pojedinih razvojnih stadija sa sumom efektivnih temperatura (SET) za svaki lokalitet i fenofazom razvoja masline te utvrditi pouzdanost korištenja ovih metoda ; utvrditi intenzitet napada i stupanj šteta na plodovima te temeljem korelacijskih odnosa između visine populacije i šteta za svaku generaciju utvrditi pragove odluke za svakog štetnika i svaku pojedinu generaciju kod koje treba pristupiti suzbijanju. Dinamika pojave odraslih muha praćena je jednom tjedno pomoću žutih ljepljivih ploča uz dodatak feromona (Dacus track) i McPhail lovki, dok su kod moljca korištene feromonske klopke tipa RAG i VAR (Csalomon). Pojava ostalih razvojnih stadija i utvrđivanje zaraze praćena je vizualnim pregledom biljnih organa jednom tjedno. Analizirani su podaci o srednjim godišnjim temperaturama i ukupnoj godišnjoj količini oborina iz najbližih mjernih postaja. Od početka godine, koristeći donji i gornji termalni prag za muhu (8, 99°C i 30°C) i moljca (10, 85°C i 30°C), izračunate su sume efektivnih temperatura. Sve analize varijance, testiranje rangova i izračuni povezanosti provedeni su uz pomoć ARM 7® statističkog programa (Gylling Data Management Software, Revision 7.2.2. 2005). Za regresijske analize korištena je procedura PROC REG, iz programskog paketa SAS v.9.1.3. (SAS Institute Inc, 2002-2004). Na području Istre maslinina muha razvija 3 generacije godišnje. Prvi maksimum je ustanovljen krajem srpnja, drugi krajem kolovoza, treći početkom listopada. Pojava muha prve generacije na žutim pločama s feromonom započinje kod SET od 669, 2±192, 5°C, dok na McPhail mamcima započinje kod SET od 865, 8±98, 5°C. Pojava muha druge generacije, neovisno o vrsti lovke, može se očekivati kada SET dosegne između 1.232, 6±133, 2 i 1.817, 1±51, 4°C, a kod treće generacije pojava muha se, neovisno o vrsti lovke, može očekivati kada SET dosegne između 1.741, 9±153, 9 i 2.302, 3±35, 6°C. Kod druge i treće generacije ranija se pojava može očekivati na lokalitetima koji imaju niže srednje godišnje temperature. Prvi napadi mogu se očekivati od početka srpnja pa do kolovoza, ovisno o lokalitetu i godini. Kritična zaraza od 5% javlja se od sredine srpnja do kolovoza no najčešće je to tijekom kolovoza i rujna. Na području Istre maslinin moljac razvija 3 generacije godišnje. Prvi ulov leptira prve generacije javlja se od sredine do kraja travnja odnosno kada SET dosegne između 107, 7 i 261, 2°C. Prvi leptiri druge generacije javljaju se od sredine svibnja do sredine lipnja ili kada je SET između 341, 8 i 466°C, dok se prvi leptiri treće generacije javljaju krajem kolovoza te početkom rujna pri SET od 1.300°C do 1.730°C. Utvrđene su razlike u SET na pojedinim lokalitetima u vrijeme pojave jaja, gusjenica i kukuljica karpofagne generacije. Na lokalitetima s najnižim srednjim godišnjim temperaturama jaja, gusjenice i kukuljice karpofagne generacije javljaju se pri nižoj SET nego je to slučaj na lokalitetima s najvišim srednjim godišnjim temperaturama gdje se jaja, gusjenice i kukuljice karpofagne generacije javljaju pri višoj SET. Također je trajanje razvoja antofagne generacije kraće na lokalitetima s nižim temperaturama u odnosu na lokalitete s višim temperaturama. Provedeno istraživanje potvrdilo je pretpostavku da na području Istre postoje razlike u klimatskim uvjetima koji utječu na biologiju i ekologiju maslinine muhe i maslininog moljca te, povezano s tim, utječu na odabir modela zaštite. Korištenje samo modela sumiranja temperatura zbog klimatskih razlika iziskuje izradu modela za svako područje zasebno. Temeljem sume efektivnih temperatura i ulova imaga na lovkama moguće je odrediti prag odluke, međutim potrebno je istražiti mogućnosti korištenja drugih modela na području Istre koji će dati precizniju prognozu.

Bactrocera oleae; dinamika pojave; ekonomski prag tolerantnosti; maslina; metode prognoze; Prays oleae; štete; zaštita

nije evidentirano