hrvatski

KAKO GENETIČKI MODIFICIRAN KUKURUZ UTJEČE NA SASTAV FAUNE ČLANKONOŽACA U TLU?

Genetički modificirani (GM) kukuruz prvi je puta zasijan u komercijalnom uzgoju 1997. godine a danas se sije na više od 35 milijuna ha širom svijeta. Oko 80% kukuruza u SAD je GM kukuruz. Dva svojstva koja posjeduje većina današnjih GM hibrida su otpornost na štetnike i rezistentnost na herbicide. U većini slučajeva oba svojstva dolaze simultano u istom hibridu (tzv. stacked genes). Procjenjuje se da više od 50% GM kukuruza koji se sije u SAD posjeduje gene za proizvodnju toksina koji potiču od bakterije Bacillus thuringiensis (Bt). Popratni učinci sjetve GM biljaka nisu potpuno razjašnjeni. Osim što postoji sumnja da Bt toksin kojeg luče GM biljke može djelovati negativno osim na štetnika kojeg suzbijamo i na kukce koji nisu cilj suzbijanja, indiferentne i korisne vrste, velika je opasnost od brze pojave rezistentnosti. Znanstvenici do sada nisu zauzeli jedinstven stav o negativnim popratnim učincima na korisne i indiferentne člankonošce dok je opasnost od pojave rezistentnosti rezultirala razvojem antirezistentnih strategija. Većina ih se temelji na obavezi da se uz Bt kukuruz na određenoj površini sije manji dio izogenog hibrida, tj. onoga bez Bt gena. Dok su u prošlosti izogene linije bile uglavnom sijane uz Bt biljke na odvojenom dijelu polja, najnovije strategije zasnivaju se na smjesi Bt i izogenog sjemena u određenom omjeru. Tako se u vreći sa sjemenom nalazi određeni broj Bt i ne-Bt sjemenki. Sjetva Bt hibrida u EU je od 2001. godine dopuštena uz preduvjet da se provede vrlo zahtjevna registracija (istraživanja popratnih učinaka) propisana direktivom 2001/18/EC. U EU, kao i u našoj zemlji dugo godina je postavljanje pokusa s GM biljkama bilo zabranjeno. Danas je procedura kojom se odobravaju pokusi vrlo komplicirana. Vrlo je malo istraživača koji imaju iskustva potrebna da se provedu istraživanja u procesu registracije. Po pretpostavkom da se sastav faune člankonožaca na poljima zasijanim smjesom Bt i ne-Bt sjemena u omjeru 95:5 i 90:10 ne razlikuje značajno od sastava člankonožaca na parcelama na kojima se provodi suzbijanje kukuruzne zlatice, u 2012. provedeno je istraživanje na Purdue University. Dva različita Bt hibrida (DeKalb DKC 62-54 i Pioneer P0916XR) sijani su u smjesi s izogenim hibridima (DeKalb DKC 62-55 i Pioneer P34R65) u odnosu 90:10 i 95:5. Kao kontrola sijani su izogeni hibridi koji su tretirani insekticidom Force. Pokusne parcele bile su veličine 604 m2, a svaka varijanta zasijana je u tri ponavljanja. Fauna člankonožaca praćena je pomoću tzv. Pitfall trapova. Na svaku osnovnu parcelu postavljana su tri trapa koji su pražnjeni jednom tjedno tijekom 14 tjedana, od 16. svibnja do 22.08.2012. Tijekom istraživanja uhvaćeno je ukupno 10.309 jedinki člankonožaca od čega su 1.536 jedinke iz reda pauka (razred Arachnida, red Aranea) i 2.183 jedinke iz razreda Myriapoda. Najviše jedinki pripadalo je razredu Insecta, ukupno 6.579 jedinki od čega je red Coleoptera s 4.962 jedinke bio najbrojniji. Nisu utvrđene značajne razlike između varijanti u pokusu niti za jednu sistematsku kategoriju, što ukazuje da se faunistički sastav člankonožaca ne razlikuje ovisno o zasijanim varijantama. Osim vrijednih faunističkih rezultata, provedeno istraživanje omogućilo je dragocjeno iskustvo istraživanja GM kukuruza. Ono će biti ugrađeno u istraživanja ukoliko bude potrebe za provođenje postupka registracije GM hibrida.

člankonošci; GM kukuruz; fauna

Istraživanje provedeno tijekom boravka u SAD ostvarenog preko Fullbright scholarship.