hrvatski

Društva koja su osnovali i vodili franjevci u Hercegovini

Franjevci, kao dušobrižnici glavnine katolika, ali nerijetko i kao najobrazovaniji u svojim sredinama, osnivali su i brinuli se za više različitih društava u Hercegovini. Područje djelovanja tih društava odražavalo je posebne potrebe sredine. Neka od njih, kao "Hrvatske seljačke zadruge za štednju i zajmove", "Gospodarska sloga", "Društvo sadilaca duhana", bavila su se ekonomskim i agrarnim pitanjima, druga, kao "Hrvatska narodna zajednica" u kojoj su franjevci djelatno sudjelovali, bila je usmjerena politički, treća opet, kao npr. "Hrvatska glazba", "Hrvoje", "Sveta Cecilija" pokrivala su područje kulture, ili, konačno objedinjavala različite aspekte djelovanja, kao "Hrvatsko potporno društvo Napredak". U ovome se radu bavimo nabožnim društvima. Neka od njih bila su preslika ili odjek sličnih društava koja su osnivana u katoličkim državama, te su participirala kao manje ili više samostalni ogranci glavnih središnjica u Zagrebu, Beču ili Rimu, kao npr. "Pijevo društvo". Takvim se društvima nećemo posebno baviti u ovome radu. Organizaciju katoličkoga đaštva "Domagoj" i zbor "Bakula" također nismo posebno obrađivali jer su to prvotno akademske organizacije, a nismo se upuštali ni u iscrpno opisivanje rada suvremene Frame, iako ona sigurno zaslužuje poseban referat. Nadalje, iako je naša tema ograničena na nabožna društva u Hercegovini koja su osnovali franjevci, valja istaknuti da se ovdje ne bavimo ni Trećim redom sv. Franje, kao najbrojnijim nabožnim društvom koje je neprekinuto djelovalo tijekom više političkih sustava, budući da je to tema drugoga referata. Naš se rad ograničio na vrijeme do svršetka II. svjetskog rata. Uz "Društvo sv. Ante", komu je posvećen prvi dio rada, vrlo je zapaženo djelovanje Marijine kongregacije i Gospojinskog društva, ali i Lige bi. Nikole Tavelića, Društva za promicanje među poganima sv. katoličke vjere, Društva Srca Isusova, Svete obitelji, Bratovštine kršćanskog nauka, Bonifacijeva društva i drugih. Valja imati na pameti da su, izuzev Društva sv. Ante, spomenuta društva većinom djelovala samo u Mostaru. Podatci koje smo prikupili većinom su iz Kršćanske obitelji, časopisa koji je izlazio u Mostaru 1900.-1920. i 1938.-1944.

franjevci ; Hercegovina ; vjerska društva ; Društvo sv. Ante ; Kršćanska obitelj ; Udruženje sadilaca duhana

The Franciscans, as the spiritual fathers of the majority of Catholics, and frequently the most educated persons in their areas, founded and took care of many societies in Herzegovina. The scope of work of these societies was reflected in the special needs of the environment. Some of them, e.g. Croatian peasants' cooperative for credits and loans, Economic concord, The Association of tobacco-growers, were dealing with economic and agricultural issues. The others, however, as Croatian national association, in which the Franciscans actively participated, were politically oriented, whereas the third ones, as Croatian music, Hrvoje, St Cecily covered the scope of culture, and finally some of them covered miscellanous activities, e.g. Croatian supporting society Napredak. This paper deals with religious societies. Some of them were a copy or echo of similar societies founded in other Catholic states, participating as more or less independent branches of main headquarters in Zagreb, Vienna or Rome, such as the Society of St Pius. Such societies will not be separately treated in this paper. Also, the organization of the Catholic studentry Domagoj and the society Bakula were not discussed