hrvatski

Pričanje priča - stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru

Knjiga Pričanje priča – stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru na temelju suvremenih znanstvenih spoznaja analizira problematiku pričanja priča (djeci) i stvaranja priča (za djecu i s djecom). Tvrdnja da je bajka put do djeteta i da pričanjem priča otimamo govor zaboravu i dajemo doprinos stvaranju kulture pripovijedanja i kvalitetnog govornog izražavanja, osnovno je polazište ove knjige. U knjizi su u početku elaborirana pitanja: što su bajke, kulturološko značenje bajki, podrijetlo i istinitost bajki, razumijevanje bajki, simbolika u bajkama i Bibliji i priče i bajke u životu djeteta. Polazeći od pojmovno-terminološkog razlikovanja pričanja, pripovijedanja i prepričavanja, nadalje se teorijski elaboriraju obilježja pripovijedanja i kompetencije pripovjedača, kako bi se uspostavila metodika pričanja koja omogućuje kreiranje priče u doživljaj za dijete, putem doživljajnog slušanja. Kao temeljni metodički postulat pričanja priča istaknuto je signifikantno učenje. Nakon isticanja metodičkih aspekata i uspostavljanja paradigme pričanja, drugi je dio knjige posvećen stvaranju priča za djecu i s djecom. Nakon teorijskog utemeljenja pojma kreativnosti, u metodičkom dijelu elaboriran je proces stvaranja priča s djecom i za djecu. U dijelu koji obrađuje stvaranje priča za djecu naglašavaju se i razmatraju pretpostavke, mogućnosti i emotivno-razvojni potencijal takve vrste stvaralaštva. Na kraju knjige nalaze se primjeri priča i bajki za pričanje, odabrani na temelju kriterija za izbor priča i bajki za pričanje, koji su ranije razmotreni u teorijskom dijelu knjige. U zaključnim promišljanjima na kraju knjige ističe se da primarni cilj bavljenja pričanjem priča i bajki nije posredovati teorijsko-metodička znanja o pričanju priča, nego osvijestiti zadaću odgojno-obrazovnih ustanova (vrtića i škola), kao i obitelji, u transmisiji kulture i otimanju od zaborava kulturnih tvorevina koje oplemenjuju ljudski život i djeci (ali i odraslima) pomažu dosegnuti dublji im smisao. Budući da danas iz dječjeg svijeta sve više nestaje slikovni govor, odnosno, on biva zamijenjen pojmovnim, predmetnim govorom o neposrednom opažanju (tj. samo komunikacijom), djetetu postaje uskraćena mogućnost pronicanja u dublji smisao svijeta, u samospoznaju. Stoga je zaključak, a ujedno i osnovna ideja ove knjige, vratiti djetetu slikovni govor i pomoći mu u otkrivanju smisla i uspostavljanju odnosa prema svijetu i prema samomu sebi.

priča; pričanje; prepričavanje; stvaralaštvo; govor; dijete

nije evidentirano