hrvatski

Neke značajke hrvatskog katolicizma u XVIII. stoljeću

Nakon ratova za oslobođenje, koji su se vodili pod kraj XVII. stoljeća, hrvatski su se krajevi velikim dijelom oslobodili turske vlasti, ali su ti dijelovi karlovačkim (1699.) i požarevačkim mirom (1718.) potpali pod Mletke i Austriju. Kroz čitavo XVIII. st. ni broj stanovništva se nije puno mijenjao, naročito u Dalmaciji gdje se stanovništvo kretalo između 250 i 300 tisuća stanovnika. Premda su bili raskomadani između Turske, Austrije i Venecije hrvatski su katolici imali mnoga zajednička religiozna obilježja. To su: živa vjera, sakramentalni život, bogoslužni obredi na hrvatskom jeziku, pouke u vjerskim istinama iz istih katehetskih tekstova, vjerske udruge i bratovštine, slične vrline i slične mane, a ponekad i istovrsna praznovjerja koja su se pojavljivala zbog nedostatka religiozne kulture.

Hrvatska; katolicizam; religiozna kultura; vrline; mane; praznovjerje

nije evidentirano