Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Hrvatska i klimatske promjene: sociološka analiza stanja i učinkovitosti javnih politika za smanjenje stakleničkih plinova (CROSBI ID 381494)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Puđak, Jelena Hrvatska i klimatske promjene: sociološka analiza stanja i učinkovitosti javnih politika za smanjenje stakleničkih plinova / Lay, Vladimir (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2013

Podaci o odgovornosti

Puđak, Jelena

Lay, Vladimir

hrvatski

Hrvatska i klimatske promjene: sociološka analiza stanja i učinkovitosti javnih politika za smanjenje stakleničkih plinova

Nastale kao reakcija na tadašnje društvene pokrete za zaštitu okoliša, šezdesetih godina 20. stoljeća polja društveno-humanističkih znanosti razvijaju teorije o nastanku ekološke krize, koju prepoznaju kao jedan od važnih problema suvremenog društva. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća utemeljena je okolišna sociologija, koja se fokusira na odnos između društva i okoliša, s posebnim naglaskom na istraživanje i analizu društvenih čimbenika koji uzrokuju probleme u okolišu, na utjecaje koje ti problemi posljedično imaju na društvo te na moguća rješenja. Danas, u drugom desetljeću 21. stoljeća, sve više se javlja potreba za sustavnim tumačenjem globalne socio-ekološke krize dijelom uzrokovane ljudskim aktivnostima. Jedna od manifestacija te krize bez premca u povijesti jest ljudskim djelovanjem uzrokovano globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Teorijska analiza koja prethodi empirijskom istraživanju obuhvaća analizu karakteristika ''društva visokih emisija''. Glavna teza kojom smo pritom vođeni jest da postojeći tehnologijski i organizacijski ustroj suvremenih društava suproizvodi globalno zagrijavanje i klimatske promjene i tako dugoročno ugrožava vlastitu opstojnost. Naime, razvijena društva su snažno usmjerena na fosilna goriva i tehnologije koje uz svoje temeljne procese sustvaraju stakleničke plinove. Porast stakleničkih plinova ima kao izravnu posljedicu globalno zagrijavanje. U radu smo artikulirali prijedlog socioloških dimenzija klimatskih promjena koje obuhvaćaju sljedeće elemente: karakteristike društvenog ustroja koji utječe na uzroke klimatskih promjena, konzumerizam, društvenu konstrukciju značenja ''klimatskih promjena'', (de)politizaciju znanosti o klimi, klimatsku pravdu te sociologiju javnih politika klimatskih promjena. Uže područje rada odnosi se na istraživanje uloga i stavova aktera u hrvatskom društvu kao društvu visokih emisija zahvaćenom procesom ''karbonizacije''. Karbonizaciju ovdje shvaćamo kao proces tehnologijske, organizacijske i gospodarske usmjerenosti i visoke ovisnosti društva od korištenja fosilnih goriva. Kvalitativnim istraživanjem ispitali smo stavove relevantnih aktera za politiku klimatskih promjena o implementaciji politike i mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sklopu provedbe protokola iz Kyota.

politika klimatskih promjena; društvo visokih emisija; znanost o klimi; relavantni akteri za klimatsku politiku u Hrvatskoj

nije evidentirano

engleski

Croatia and climate change: sociological analysis of state and efectivnes of policies for greenhouse gas emission

nije evidentirano

climate change policy; high carbon society; climate science; relevant acters for climate policy in Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

250

22.10.2013.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Sociologija