hrvatski

Aktivnosti i posljedice kockanja adolescenata u urbanim središtima RH

Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u aktivnosti kockanja/klađenja adolescenata te u vrstu posljedica koje adolescenti osjećaju zbog svojeg kockanja. S obzirom na rezultate stranih istraživanja koja izvještavaju o većoj prevalenciji kockanja kod mladića dodatno nas je zanimalo istražiti rodne razlike u aktivnostima kockanja te u izraženosti pojedine skupine posljedica koju adolescenti osjećaju zbog svojeg kockanja. U ovom radu predstavlja se dio podataka prikupljenih u okviru znanstvenog projekta „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama RH“. Istraživanje je provedeno na uzorku reprezentativnom za srednjoškolce (N=1 952) iz četiri hrvatska urbana i regionalna središta (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split). Osim općih podataka o sudionicima prikupljeni su podaci o učestalosti igranja različitih igara na sreću, te o psihološkim, socijalnim i financijskim posljedicama, te posljedicama povezanima sa zaokupljenošću i nemogućnošću kontrole kockanja. Rezultati pokazuju raširenost aktivnosti kockanja i klađenja među adolescentima. Istraživanje je pokazalo da je 83% srednjoškolaca barem jedanput u životu kockalo. Srednjoškolci se najučestalije (jednom tjedno ili češće) klade u sportskim kladionicama (njih 19.0%), te na virtualne utrke (6.1%), te igraju igre na automatima (6.1%). Muški adolescenti češće igraju one igre koje se smatraju rizičnijima za razvoj kasnijih problema povezanih s kockom (npr. sportska kladionica, automati, rulet, kartanje za novac, klađenje na virtualne utrke i sl.), dok djevojke češće igraju manje problematične igre poput lota i jednokratnih srećki. Značajan postotak srednjoškolaca osjeća i psihološke, socijalne i financijske posljedice zbog svojeg kockanja, te su zaokupljeni i u nemogućnosti kontrolirati svoje kockanje, pri čemu mladići osjećaju više svih vrsta negativnih posljedica od djevojaka. Veća izraženost svih vrsta posljedica očekivano je povezana s učestalijim kockanjem/klađenjem posebno s klađenjem na sportske događaje, igrama na automatima te klađenjem na virtualne utrke. Rezultati ukazuju na raširenost kockanja među mladima, te upućuju da se, barem među mladićima, kod pojedinih igara na sreću radi skoro o normativnom ponašanju za dob. Povezanost različitih posljedica s učestalijim igranjem upravo onih igara koje su najpopularnije među mladima ukazuje na nužnost preventivnih i tretmanskih aktivnosti usmjerenih na smanjenje učestalosti kockanja i pripadajućih posljedica.

kockanje; sportsko klađenje; prevalencija; posljedice kockanja; srednjoškolci

nije evidentirano