hrvatski

Utjecaj rokova sjetve na kakvoću i prinose novih potomstva stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) u odnosu na standard

Nova potomstva stočnog kelja kreirana u Zagrebu testirana su u odnosu na standard Grüner Angeliter, na smeđem tlu na aluviju koje je antropogenizirano, neutralne reakcije (pH=7 u H2O) siromašno na humusu (1,8%) slabo do osrednje opskrbljeno hranivima (P2O5=11.0 mg, a K2O=10.5 mg/100 g tla). Testiranja gospodarskih osobina novih potomstava izvršena su u tri roka sjetve: naknadni-kraj svibnja početak lipnja, kasni naknadni-tijekom lipnja i postrni-nakon žetve ozime pšenice. U sva tri roka sjetve postignuti su signifikantno veći prinosi zelene mase potomstvom M-7 u odnosu na standard G. Angeliter, dok je potomstvo M-4 dalo signifikantno niže prinose u odnosu na G.Angeliter. U naknadnom i postrnom roku sjetve najviši prinosi suhe tvari postignuti su kultivarom Maksimirski visoki (11,04 odnosno 4,65 t/ha) bez signifikantnih razlika, a u kasnom naknadnom roku sjetve (lipanj) najviši prinos suhe tvari postignut je potomstvom M-7 (10,36 t/ha), signifikantno više u odnosu na prinos potomstva M-6. U naknadnom i postrnom roku sjetve G.Angeliter je dao najniži prinos surovih bjelančevina (1792, odnosno 761 kg/ha), od kojeg su u naknadnom roku signifikantno više priose dala potomstva M-7 (2094) i Maksimirski visoki (2015 kg/ha), a u postrnom roku sjetve samo Maksimirski visoki (1025 kg/ha). U kasnom naknadnom roku sjetve prinosi surovih bjelančevina su varirali od 1772 kg/ha (M-7) pa do 1480 kg/ha (M-4), bez signifikantnih razlika u odnosu na standard. U naknadnom roku sjetve prinosi škrobnih jedinica varirali su od 8038 kg/ha (Maksimirski visoki), pa do 6933 kg/ha (M-4), CV=14,15%, a u postrnom roku sjetve od 3810 kg/ha MV pa do 2800 kg/ha (M-4), CV=15,31%. Standard je u naknadnom roku sjetve dao 7167, a u postrnom roku sjetve 3283 kg/ha.

stočni kelj; rok sjetve; novi kultivari (sorte); kakvoća (krmna vrijednost); prinosi

nije evidentirano