Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Cap rock formation thickness of the deep saline aquifer in the western part of the Sava depression and its influence on CO2 storage capacity estimates (CROSBI ID 381709)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Zvonar, Petar Cap rock formation thickness of the deep saline aquifer in the western part of the Sava depression and its influence on CO2 storage capacity estimates / Saftić, Bruno (mentor); Kolenković, Iva (neposredni voditelj). Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, . 2011

Podaci o odgovornosti

Zvonar, Petar

Saftić, Bruno

Kolenković, Iva

engleski

Cap rock formation thickness of the deep saline aquifer in the western part of the Sava depression and its influence on CO2 storage capacity estimates

Za geološko skladištenje CO2 u zapadnom dijelu Savske depresije potrebno je definirati stijene u koje će se utisnuti CO2 i naći nepropusnu krovinu koja bi spriječila migraciju ugljičnog dioksida prema površini. Kao medij za skladištenje CO2 definiran je duboki slani vodonosnik unutar gornjomiocenskih pješčenjačko-laporovitih naslaga, a za regionalni izolator odabrani su pelitni članovi formacije Kloštar Ivanić (Graberski lapor i lapor Kloštar Ivanić), kao jedne od dokazanih regionalnih izolatorskih stijena za nakupljanje ugljikovodika. Osnovna značajka koju je trebalo procijeniti je debljina ovih nepropusnih naslaga koje je definirana interpretacijom elektrokarotažnih mjerenja iz 88 bušotina na cijelom području zapadnog dijela Savske depresije. Korelacijom EK-dijagrama pratila se debljina i rasprostiranje lapora i ustanovilo se da njegova debljina zadovoljava uvjete kao regionalni izolator. Debljina ove jedinice konstruirana je upotrebom računalnog programa PETRELTM pomoću kojeg je jednostavnom interpolacijskom metodom konstruirana karta izohora. Usporedbom karte debljine regionalnog izolatora i prethodno konstruirane karte specifičnog kapaciteta uskladištenja u odabranom dubokom slanom vodonosniku, određena su područja pogodna za geološko skladištenje CO2. Stoga, najveće vrijednosti kapaciteta uskladištenja CO2 su u središnjem i jugoistočnim dijelovima depresije, gdje regionalni vodonosnik ima najveće debljine i dubine zalijeganja u intervalu od 1700 m do 2100 m. Kapaciteti uskladištenja u tim područjima veći su od 200 000 t/km2.

CO2 geological storage; deep saline aquifer; Sava depression; Upper Miocene

Geološki model građe podzemlja konstruiran je korištenjem softvera Petrel koji je RGN fakultetu donirala tvrtka Schlumberger.

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

24

28.09.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Geologija