hrvatski

Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kemijski sastav mlijeka paških ovaca

Budući se proizvedeno mlijeko paških ovaca u cijelosti prerađuje u Paški sir, od izuzetne važnosti je osigurati ujednačenu proizvodnju mlijeka propisanog kemijskog sastava i higijenske kvalitete. Uz genotip, kao najvažniji čimbenik, na proizvodnju i kvalitetu ovčjeg mlijeka utječu brojni fiziološki čimbenici, pa je stoga svrha istraživanja bila utvrditi utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na dnevnu količinu i kemijski sastav mlijeka (udio suhe tvari, mliječne masti, proteina, kazeina, laktoze i suhe tvari bez masti) paških ovaca. Slučajnim odabirom odabrana su 3 gospodarstva s područja Kolana i Caske, a istraživanje je provedeno na ukupno 213 paških ovaca. Stadij laktacije bio je podijeljen na: početak (do 50.-og dana), sredinu (od 51. do 100.-og dana) i kraj (od 101. dana do zasušenja) laktacije. Ovisno o redoslijedu laktacije, ovce su grupirane u pet razreda (1., 2., 3., 4., 5. i ostale laktacije). Istraživanjem je utvrđen značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije na prosječnu dnevnu količinu mlijeka i analiziran kemijski sastav mlijeka. Paške ovce vrh dnevne proizvodnje mlijeka ostvarile su sredinom laktacije (773 g), odnosno u 3. laktaciji (712 g). Krajem laktacije udio suhe tvari, mliječne masti, proteina, kazeina i suhe tvari bez masti u mlijeku, bio je značajno viši u odnosu na početak i sredinu laktacije. Najviši udio suhe tvari, mliječne masti, proteina i kazeina utvrđen je u mlijeku paških ovaca u 5. i ostalim laktacijama. Između pojedinih parametara utvrđeni su značajni koeficijenti

ovčje mlijeko; dnevna količina mlijeka; kemijski sastav; paška ovca; stadij laktacije; redoslijed laktacije

nije evidentirano