hrvatski

Jezik nade: kvalitativna analiza traume nestanka.

Uvod: Istraživanja traume nestanka iznimno su rijetka. Samo se u Hrvatskoj zbog posljedica rata još 1859 ljudi vodi nestalima. Cilj našeg istraživanja bio je povećati razumijevanje traume roditelja uzrokovane nestankom njihova sina, utvrditi narativnu strukturu njihova svjedočanstva, te dobiti uvid u jakost nade i jezik kojim je roditelji iskazuju. Metode i postupci: Analiza diskursa provedena je na 29 svjedočanstava roditelja, 10 godina nakon nestanka njihova sina. Utvrđeni su izrazi nade i opisi koji su roditelji upotrebljavali, njihova učestalost te razlika među spolovima. Rezultati: Narativni ustroj traume nestanka sadrži značajke kaotične naracije, uključujući nekoherentnost, ne-linearnost i peri-traumatsku disocijaciju. Nestanak utječe na prisjećanje događaja, sliku o sinu i pridjeve tj. značajke s pomoću kojih ga roditelji opisuju. Te se značajke mogu svrstati u one nepovezane s nestankom, te one koji smanjuju ili povećavaju nadu u povratak sina. Zaključci: Neprestana izmjena osjećaja nade i gubitka uzrokovana nestankom najvjerojatnije neće prestati do stvarnog saznanja o sudbini nestalog. Savjetovanje i terapija usmjerena na prisjećanje o trenutcima provedenim s nestalim mogli bi povećati osjećaj nade i tako smanjiti traumu uzrokovanu gubitkom voljene osobe. Potrebna su daljnja istraživanja o utjecaju i podrijetlu nade.

nada; trauma; nestanak; kvalitativna analiza

nije evidentirano