hrvatski

Hrvatske kalendarske knjige u Sjevernoj Americi

U knjizi se s književno-povijesnog gledišta analiziraju kalendarske knjige hrvatskih iseljenika u Sjevernoj Americi kao odgovor na specifičnu povijesnu situaciju u kojoj su tiskane i čitane. Analizira se zastupljenost sastavnica hrvatske kulturne i književne tradicije u tekstovima tiskanim u kalendarima od početka njihova izlaženja na sjevernoameričkom kontinentu krajem 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća i problematiziraju se obilježja po kojima se ovi tekstovi mogu smatrati dijelom hrvatske književne tradicije. Provedena je sustavna analiza književne produkcije i recepcije hrvatskog iseljeništva u Sjevernoj Americi, sagledane su sličnosti i razlike te dodirna područja književnog života Hrvata u iseljeništvu i domovini. Književne tekstove autorica je situirala obzirom na vrijeme nastanka pojedinih tekstova i izvore iz kojih su preuzimani. U analizi štiva vodila se književno-sociološkim parametrima, a u sadržajnu analizu uključila je postupke karakteristične za teoriju recepcije. Iako su, pored kalendara i almanaha, i etničke novine tiskale literarne radove Hrvata u prekomorskim zemljama, istraživanjem je utvrđeno da su baš kalendarske knjige bile publikacije u kojima su se stvarali temelji književnog života etničkih zajednica u zemljama Novog svijeta.

hrvatsko iseljeništvo; kalendari; pučko štivo; književni život

nije evidentirano