hrvatski

Određivanje botaničkog i geografskog podrijetla kontinentalnih medova Hrvatske

U ljudskoj prehrani med i ostali pčelinji proizvodi dobivaju sve važniju ulogu. Kako bi se na tržište stavljali samo oni proizvodi koji su zdravstveno ispravni provode se različite analize. Analize se provode i u svrhu određivanja geografskog ili botaničkog podrijetla medova. Imajući to na umu analizirali smo 25 uzoraka medova iz kontinentalne Hrvatske s ciljem određivanja njihovog botaničkog i geografskog podrijetla. Određivan je sastav peludnih zrnaca te sadržaj 17 odabranih kemijskih elemenata. Sastav peludnih zrnaca određivan je determinacijom peludi ekstrahirane otapanjem 10 g meda u 20 ml destilirane vode nakon čega se dobivena otopina centrifugira, a dobiveni talog peludnih zrnaca nanosi na mikroskopsko stakalce. Peludna zrnca zatim su fiksirana i obojena pomoću gelvatola te je provedena determinacija pod svjetlosnim mikroskopom. Za potrebe kemijske analize mikrovalnom razgradnjom s koncentriranom dušičnom kiselinom i vodikovim peroksidom razgrađeno je po 5 g meda, nakon čega se dobije bistra otopina. Ta otopina zatim je korištena za određivanje udjela elemenata pomoću metode atomske emisijske spektroskopije uz induktivno spregnutu plazmu. Iz dobivenih rezultata proizlazi zaključak da prilikom utvrđivanja botaničkog i geografskog podrijetla medova nije dovoljno provesti samo palinološku ili samo kemijsku analizu nego je potrebno te dvije analize kombinirati. Ukoliko se provede samo analiza sadržaja kemijskih elemenata nije moguće odrediti ni botaničko ni geografsko podrijetlo uzoraka, ali se pomoću te analize mogu uspješno eliminirati pogrešne interpretacije sastava peludnih zrnaca u uzorcima medova. Određivanje preciznog geografskog podrijetla nije moguće zbog sličnosti u sastavu flore, ali se podrijetlo može odrediti na razini regije. Važno je naglasiti da je prilikom interpretacije rezultata analiza potrebno na umu imati metode iz pčelarske prakse kako bi konačan zaključak o podrijetlu medova bio ispravan. Statistička analiza pokazala je grupiranje uzoraka medova u četiri kategorije, tj. cvjetne, bagremove i kestenove medove iz središnje Hrvatske te jedan izdvojeni, kontrolni uzorak iz mediteranske regije.

med

nije evidentirano

engleski

Determination of botanical and geographical origin of honeys from continental part of Croatia

U ljudskoj prehrani med i ostali pčelinji proizvodi dobivaju sve važniju ulogu. Kako bi se na tržište stavljali samo oni proizvodi koji su zdravstveno ispravni provode se različite analize. Analize se provode i u svrhu određivanja geografskog ili botaničkog podrijetla medova. Imajući to na umu analizirali smo 25 uzoraka medova iz kontinentalne Hrvatske s ciljem određivanja njihovog botaničkog i geografskog podrijetla. Određivan je sastav peludnih zrnaca te sadržaj 17 odabranih kemijskih elemenata. Sastav peludnih zrnaca određivan je determinacijom peludi ekstrahirane otapanjem 10 g meda u 20 ml destilirane vode nakon čega se dobivena otopina centrifugira, a dobiveni talog peludnih zrnaca nanosi na mikroskopsko stakalce. Peludna zrnca zatim su fiksirana i obojena pomoću gelvatola te je provedena determinacija pod svjetlosnim mikroskopom. Za potrebe kemijske analize mikrovalnom razgradnjom s koncentriranom dušičnom kiselinom i vodikovim peroksidom razgrađeno je po 5 g meda, nakon čega se dobije bistra otopina. Ta otopina zatim je korištena za određivanje udjela elemenata pomoću metode atomske emisijske spektroskopije uz induktivno spregnutu plazmu. Iz dobivenih rezultata proizlazi zaključak da prilikom utvrđivanja botaničkog i geografskog podrijetla medova nije dovoljno provesti samo palinološku ili samo kemijsku analizu nego je potrebno te dvije analize kombinirati. Ukoliko se provede samo analiza sadržaja kemijskih elemenata nije moguće odrediti ni botaničko ni geografsko podrijetlo uzoraka, ali se pomoću te analize mogu uspješno eliminirati pogrešne interpretacije sastava peludnih zrnaca u uzorcima medova. Određivanje preciznog geografskog podrijetla nije moguće zbog sličnosti u sastavu flore, ali se podrijetlo može odrediti na razini regije. Važno je naglasiti da je prilikom interpretacije rezultata analiza potrebno na umu imati metode iz pčelarske prakse kako bi konačan zaključak o podrijetlu medova bio ispravan. Statistička analiza pokazala je grupiranje uzoraka medova u četiri kategorije, tj. cvjetne, bagremove i kestenove medove iz središnje Hrvatske te jedan izdvojeni, kontrolni uzorak iz mediteranske regije.

honey

nije evidentirano