hrvatski

Utjecaj procesnih parametara na izomerizaciju C5-C6 ugljikovodika

Izomerizacija je sekundarni rafinerijski proces kojim se dobiva tzv.izomerizat-benzin, jedna od sastavnica motornog benzina. Tijekom procesa dolazi do pretvorbe n-alkana u izoalkane čime se postiže povećanje oktanskog broja, tj. povećanje kvalitete benzina. Uslijed sve strožih zakonskih propisa u pogledu kvalitete goriva i zaštite okoliša, proces izomerizacije dobiva sve više na važnosti jer omogućava proizvodnju kvalitetnog produkta na ekološki prihvatljiv način, bez sadržaja sumpora i aromata. U ovom radu ispitivani su utjecaji temperature, volumne prostorne brzine (LHSV), omjera vodici/ugljikovodici (H2/HC) i udjela n-heksana u sirovini na izomerizaciju realne sirovine iz Rafinerije nafte Sisak, INA d.d. (laki benzin) primjenom Pt/SO4-ZrO2 tzv. cirkonij sulfat katalizatora. To je čvrsti difunkionalni katalizator (sadrži kisele i metalne katalitički aktivne centre) koji ne zahtijevaju primjenu dodatnih kapljevitih promotora kiselosti što sam proces izomerizacije također čini ekološki prihvatljivim. Eksperimenti su provedeni dvjema metodama: metodom One Factor At a Time (OFAT) i metodom Design of Experiments (DOE). Ispitivanjima provedenim pomoću OFAT metode utvrđeno je da konverzija n-heksana u njegove izomerne raste porastom temperature u istraživanom području od 130°C do 170°C. Zatim je utvrđeno da se najveće konverzije n-heksana ostvaruju na nižim vrijednostima LHSV (2 h -1), dok konverzija n- heksana u ovisnosti o omjeru H2/HC pokazuje maksimum koji se povećanjem temperature pomiče prema većim vrijednostima omjera H2/HC. Ispitivanja prema DOE metodi provedena su primjenom Box-Behnkenovog plana pri čemu je proces opisan razvijenim empirijskim modelom. Validacija modela provedena je statističkom metodom analize varijance. Rezultatima DOE eksperimenata i modeliranja potvrđene su ovisnosti utvrđene na temelju rezultata OFAT eksperimenata.

izomerizacija; difunkionalni katalizatori; procesni parametri; OFAT; DOE

nije evidentirano