hrvatski

Mogućnosti izvoza stočarskih proizvoda republike hrvatske na tržište europske unije po načelima vezane trgovine

Na osnovi detaljno obavljene analize međunarodnih integracija, posebice Europske unije, te poljoprivrede Republike Hrvatske, ukazali smo na potrebu uspostavljanja vezanih poslova u stočarstvu i preradi mesa i mlijeka Republike Hrvatske s Europskom unijom. Vodeći računa da sinteza rezultata ne bude suviše deskriptivna u daljnjem izlaganju iznijet ćemo sintezu koja slijedi: 1. Zbog Domovinskog rata, tranzicijskih procesa i nekonzistentne agrarne politike, poljoprivreda Republike Hrvatske je u dubokoj ekonomskoj krizi. Jedan od izlaza iz tako nepovoljnog gospodarskog stanja je i širenje inozemnog tržišta. 2. Za današnji stupanj razvoja svjetskog gospodarstva, karakteristično je formiranje međunarodnih ekonomskih integracija, jer nacionalni okviri postaju nedovoljan prostor za racionalan i efikasan razvoj. 3. Cilj je svake zemlje, pa tako i Republike Hrvatske uključivanje u međunarodnu podjelu rada, što se može ostvariti jedino uključenjem u opće integracijske procese. 4. Europska unija, danas, a u budućnosti još više, postaje jedno od najvećih svjetskih tržišta s preko 370 milijuna potrošača. Ona je zasigurno najčvršća međunarodna integracija. 5. Europska unija štiti svoju poljoprivrednu proizvodnju nizom zaštitnih mjera koje provodi putem zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Ove mjere uključuju mnoge instrumente protekcionizma (carine, kvote, kontingente, plafone, subvencije, refundacije i sl.), koje iako smanjene pregovorima u okviru GATT-a i WTO-a, još uvijek znatno ograničavaju prodor trećih zemalja na tržište EU. 6. U gospodarskoj strukturi Republike Hrvatske poljoprivreda ima još uvijek značajno mjesto. Prirodni uvjeti su vrlo povoljni za razvitak izuzetno diverzificirane proizvodnje, budući da Republika Hrvatska raspolaže zemljom na :  ravničarskom području,  brdsko planinskom području,  priobalnom području,  otočnom području. 7. Prema popisu iz 1991. godine, poljoprivredno stanovništvo u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjelovalo je s 9, 1%. Struktura poljoprivrednog stanovništva je nepovoljna: aktivno stanovništvo u poljoprivredi 1991. sudjelovalo je s 64, 7%, a uzdržavano 35, 3%. Nadalje, velik je udio staračkog stanovništva što umanjuje potencijal na privatnom poljoprivrednom posjedu. 8. Poljoprivredne površine u Republici Hrvatskoj 1990. iznosile su 3 220 000 ha, a 1997. godine 3 016 000 ha, što znači da su se smanjile za 6, 3%. Ovakva tendencija nije povoljna, jer se poljoprivredne površine trajno pretvaraju u druge namjene. 9. Sa stajališta vlasništva, u Republici Hrvatskoj 1997., bilo je u vlasništvu poslovnih subjekata (dionička društva, poljoprivredne udruge) 1 013 000 ha poljoprivrednog zemljišta (pretežno državno vlasništvo) ili 33, 6% i 2 003 000 ili 66, 4% ha u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. Institucionalna rješenja privatizacije poljoprivrednog zemljišta postoje (Zakon o poljoprivrednom zemljištu), ali je proces privatizacije spor. 10. Prosječna veličina poljoprivrednog posjeda u Republici Hrvatskoj je izuzetno mala. Godine 1960. iznosila je 3, 6 ha po domaćinstvu, a 1991. godine 3, 1 ha. 11. S obzirom na objektivne, ali i subjektivne poteškoće ratarska proizvodnja od 1991. do 1997. ostvaruje negativne stope rasta, što se nepovoljno odražava na financijsko stanje poljoprivrednog gospodarstva, njegovu kupovnu i tržišnu moć. 12. Stočarska proizvodnja Republike Hrvatske još je u nepovoljnijem položaju. Ona ovisi o uvjetima ratarske proizvodnje, ali stočarstvo ima i svoje autohtone zakonitosti. Među njima posebno ističemo duži reprodukcijski ciklus i potrebu angažiranja većeg fiksnog kapitala u matično stado. Budući da je u Domovinskom ratu uništen veći broj matičnih grla, oporavak stočarske proizvodnje bit će trajnijeg karaktera. 13. Prehrambena industrija temelji svoj razvitak na poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu. Poljoprivredna proizvodnja proizvodi tzv. obnovljive sirovine, pa je s tog stajališta prehrambena industrija u povoljnijem položaju. Međutim, i u ovoj proizvodnji stope rasta proizvodnje su negativne. Primjerice 1997., u odnosu na 1990., proizvodnja pšeničnog brašna smanjila se za 53, 1%, kruha za 31, 8%, mesnih konzervi za 37, 1%, a mlijeka u prahu čak za 61, 6%. 14. Republika Hrvatska je u dobroj mjeri tip otvorenog gospodarstva, na koje utječe uvoz i izvoz. Nažalost, vanjskotrgovinski saldo u razmjeni stočarskih proizvoda nije zadovoljavajući. Vanjskotrgovinski saldo je negativan: 1992. negativni saldo iznosio je 25 999 000 US $, a 1997. godine 173 334 000 US$. Ovakvo stanje zahtijeva pronalaženje novih putova za izlazak iz krize. 15. Izravan izvoz i uvoz stočarskih proizvoda u Republici Hrvatskoj se ostvaruje, ali je nedovoljan za neka bitnija poboljšanja stanja u stočarstvu. 16. Sadašnji problemi hrvatskog gospodarstva, pa tako i stočarstva, koji se ogledaju u oskudici deviznih sredstava, nedostatku obrtnih sredstava i financijskih sredstava za poticanje izvoza, nameću potrebu pronalaženja različitih oblika poslovne suradnje s inozemnim partnerima, uključujući i vezane trgovinske aranžmane. 17. Iako razni oblici vezanih poslova u vanjskoj trgovini, donekle predstavljaju negiranje osnovnih premisa slobodne trgovine, te su donedavno bili rijetki u razvijenim industrijskim zemljama, oni danas u cijelom svijetu dobivaju na značenju. Mnoge zemlje, posebice zemlje u razvoju, posežu za vezanim poslovima kao jednoj od mogućnosti povećanja izvoza svojih proizvoda na tržišta razvijenih zemalja. S druge strane razvijene zemlje, koriste ove poslove kako bi se proširile na nova tržišta. 18. Temeljna je hipoteza ove doktorske disertacija da vezani vanjskotrgovinski poslovi kod izvoza stočarskih proizvoda Republike Hrvatske mogu biti osnova za proširenje inozemnog tržišta, a posebno tržišta zemalja EU. 19. Bez obzira što je stopa samodostatnosti poljoprivrednih proizvoda u EU izrazito visoka, zbog učinaka njene zajedničke poljoprivredne politike, EU se javlja i kao izvoznik, ali i kao uvoznik poljoprivrednih odnosno stočarskih proizvoda. 20. Iako Republika Hrvatska, za sada, još nije uvrštena niti u drugi krug proširenja EU, zemlje EU najvažnije su izvozno tržište Republike Hrvatske. Izvoz u zemlje EU 1997. godine iznosio je 49, 7% ukupnog izvoza Republike Hrvatske. 21. Republika Hrvatska je Europskoj uniji također zanimljiva kao izvozno tržište, posebice za poljoprivredne i prehrambene proizvode, gdje je Republika Hrvatska s uvozom od oko 450 mil. Ecu. rangirana na 25. mjestu od svih zemalja u koje EU izvozi. 22. Međutim, u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s EU Republika Hrvatska ima negativan saldo. Pokrivenost uvoza izvozom u 1997. i 1998. kreće se nešto preko 40%, a kada se promatraju samo poljoprivredni proizvodi, tada je pokrivenost uvoza izvozom još manja i iznosi 20 do 22%. 23. Europska unija je za Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu odredila zajednička kvantitativna ograničenja za uvoz poljoprivrednih proizvoda. 24. Strategija izvoza stočarskih proizvoda Republike Hrvatske treba se temeljiti na:  specifičnostima stočarskih proizvoda Republike Hrvatske,  markama proizvoda,  proizvodnji iznad kritične mase,  diverzifikaciji stočarskih proizvoda (horizontalnoj i vertikalnoj),  međunarodnoj konkurentnosti,  primjeni vezanih vanjskotrgovinskih poslova. 25. Aplicirajući teoriju o vezanim vanjskotrgovinskim poslovima prvo smo utvrdili područja u stočarstvu Republike Hrvatske i njima prilagođavali pojedine oblike vezanih poslova s EU. 26. Bitna područja u stočarstvu Republike Hrvatske na kojima je moguće uspostavljanje vezanih vanjskotrgovinskih poslova su:  genetski inženjering,  tehnologija (know how),  oprema,  osnovno stado,  uvozni reprodukcijski materijal,  proizvodnja. inozemni turizam,  zaštita čovjekove okoline. 27. Vezani vanjskotrgovinski poslovi između Republike Hrvatske i EU trebaju se odnositi na cjelokupni reprodukcijski ciklus (ratarstvo � stočarstvo � prehrambena industrija). Poslovi ad hock trebaju ustupiti mjesto dugoročnijim poslovnim vezama, jer će se time uklanjati neizvjesnost, a učvršćivati povjerenje. 28. Analiza koju smo obavili govori i o drugim oblicima vanjskotrgovinske suradnje između Republike Hrvatske i Europske unije u stočarskoj proizvodnji i preradi mesa i mlijeka. Među tim poslovima ističemo direktne investicije, leasing i joint venture, posebno kada su u pitanju velika dionička društva. 29. Vezani vanjskotrgovinski poslovi regulirani su u Hrvatskoj Zakonom o trgovini i Odlukom o obavljanju kompenzacijskih poslova s inozemstvom. Odobrenje za takve poslove izdaje Ministarstvo gospodarstva. Mišljenja smo da bi Ministarstvo gospodarstva trebalo i poticati takve poslove. Isto tako HGK � Sektor poljoprivreda, trebao bi se uključiti u poticanje ovih poslova pronalaženjem odgovarajućih partnera u inozemstvu. 30. Obradom problematike vezanih poslova na primjeru izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište EU želimo potaknuti učinkovitije uključivanje Hrvatske u međunarodnu razmjenu. Pri tome ne namjeravamo ovakve poslove preporučiti kao dominantan oblik vanjskotrgovinske razmjene hrvatskog gospodarstva, nego ukazati na potencijal ovih trgovinskih aranžmana. Vezani vanjskotrgovinski poslovi između Republike Hrvatske i EU samo su jedan od uvjeta bržeg razvitka stočarske prizvodnje u Hrvatskoj. Budućom upravnom politikom trebaju se naći cjelovitija rješenja za brži razvitak poljoprivrede, koja će povratno djelovati na stabilniji i brži ukupni gospodarski razvitak.

nije evidentirano

nije evidentirano