hrvatski

Članstvo javnih bilježnika u organima pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost

Odredbom čl. 13. st. 1. t. 7. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da za javnog bilježnika može biti imenovana samo ona osoba koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost. Spomenuto ograničenje spominje se i u odredbi čl. 39. st. 2., i to u smislu izričite zabrane obavljanja druge službe ili zaposlenja. U radu se posebno analizira sintagma koja se odnosi na članstvo javnih bilježnika u “tijelima” pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Kritika je pritom usmjerena i na njezinu terminološku neprihvatljivost, i na učinke koji se zbog načelne nedorečenosti samih zakonskih odredaba u praksi mogu pokazati problematičnima. Nakon uvoda u problematiku, obrađuje se načelo nezavisnosti i nepristranosti javnih bilježnika kao jedno od temeljnih načela na kojima počiva obavljanje djelatnosti javnog bilježnika. Značaj tog načela vidljiv je u posljedicama koje pogađaju javnog bilježnika te mehanizmima usmjerenim radi zaštite tog načela (npr. stegovna odgovornost javnog bilježnika i izuzeće javnog bilježnika). U nastavku rada teleološki se obrađuje sporna zakonska odredba pri čemu se posebna pažnja posvećuje zakonskom izražaju "tijela" pravne osobe, članstvu javnog bilježnika u organima pravne osobe te članstvu u pravnoj osobi koja nema organe. Pritom se zaključuje kako se pukim članstvom u predstavničkom organu dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću načelno ne bi povrijedila sporna zakonska zabrana koja je izražaj prethodno navedenog načela. No takvu bi zakonsku odredbu ipak trebalo dodatno kvalificirati tako da se zabrana članstva u organu pravne učini ovisnom o utjecaju tj. glasačkoj snazi koju javni bilježnik kao član u tom predstavničkom organu ima. S druge strane nameće se pitane je li spornom odredbom obuhvaćeno i članstvo javnog bilježnika u pravnoj osobi koja nema organe imajući u vidu da ta odredba govori o članstvu javnog bilježnika u "tijelima" pravne osobe. Zaključuje se kako navedenu odredbu unatoč tome što govori u članstvu u tijelima pravne osobe treba shvatiti kao zabranu poslovne povezanosti javnog bilježnika i pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost. Shodno tome ako javni bilježnik kao član pravne osobe koja nema organe može utjecati na poslovanje te pravne osobe, to je izglednija povreda navedenog načela na kojem počiva obavljanje djelatnosti javnog bilježnika. Konačno se obrađuje institut opozive dozvole prema kojem nadležno ministarstvo može javnom bilježniku dati opozivu dozvolu za istovremeno obavljanje službe, zaposlenja ili članstva u organu pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost. Pažnja se posvećuje uvjetima pod kojima se javnom bilježniku izdaje takva dozvola pri čemu se pojedina pitanja obrađuju, u izostanku domaće sudske prakse, sa stajališta usporedive njemačke sudske prakse.

javni bilježnici; nezavisnost i nepristranost javnih bilježnika; gospodarska djelatnost; organi pravnih osoba

nije evidentirano