hrvatski

Evaluacija klonskih kandidata Škrleta bijeloga (Vitis vinifera L.) temeljem pokazatelja rodnosti i kakvoće grožđa

Posljednjih dvadesetak godina u hrvatskom vinogradarstvu iskazuje se iznimna potreba za sadnim materijalom autohtonih sorti jer se u proizvodnji vina od lokalnih sorti vidi mogućnost nacionalno prepoznatljive i održive proizvodnje. Klonska selekcija je danas najkorištenija metoda oplemenjivanja koja se zasniva na postojanju genetske i zdravstvene varijabilnosti u populaciji sorte. Posebno je učinkovita metoda individualne klonske selekcije koja se zasniva na višegodišnjem fenotipskom izboru elitnih biljaka (superiorne jedinke populacije) i evaluaciji njihovih klonskih potomstava. Klonsko potomstvo pokazuje sva tipična svojstva sorte i odsustvo tipičnih simptoma bolesti, ali se u pravilu (kao posljedica mutacija) pozitivno izdvaja u nekome svojstvu od osnovne populacije. Metode klasične klonske selekcije su dugotrajne i skupe, ali ipak opravdane jer sadni materijal „klona” neke sorte osigurava veću vrijednost proizvodnje i dužu trajnost nasada. U ovom istraživanju ispituje se učinkovitost individualne klonske selekcije kod sorte 'Škrlet bijeli' u njezinoj završnoj fazi kada se ispituju razlike između klonskih kandidata s namjerom izdvajanja najperspektivnijih kandidata u svrhu njihovog registriranja kao klonova. U ovom radu je tijekom tri godine na dvije lokacije godine analizirana varijabilnost deset najperspektivnijih klonskih kandidata sorte 'Škrlet bijeli'. Mjeren je prinos (masa i broj grozdova po trsu) i kvaliteta prinosa (sadržaj suhe tvari, titracijska kiselost, pH vrijednost, sadržaj reducirajućih šećera, sadržaj glukoze i fruktoze, profil organskih kiselina i sadržaj hlapivih aromatskih spojeva) te osnovna uvometrijska svojstva grozda (dužina, širina i masa). Za navedena analizirana svojstva između ispitivanih klonova utvrđena je visoka razina varijabilnosti osim za svojstvo prinos po trsu, sadržaj limunske kiseline, udio linaloola te mirisne serije cvjetni miris. Nije potvrđena očekivana negativna korelacija između svojstava rodnosti i svojstava koji određuju kakvoću grožđa. Primjenom multivarijatne analize potvrđene su razlike između klonskih kandidata i definirana su svojstva koja su odgovorna za te razlike. Utvrđeno je da 22 od 35 detektiranih hlapivih aromatskih spojeva u moštevima klonskih kandidata utječe na ukupnu varijabilnost. Utvrđen je utjecaj lokacije na aromatski profil klonskih kandidata, te je dokazano grupiranje klonskih kandidata obzirom na godine promatrajući omjer udjela hlapivih aromatskih spojeva, stoga se zaključuje da je tendencija sinteze njihovih hlapivih aromatskih spojeva genetski uvjetovana. Najvažniji rezultat ovog istraživanja je dokazana različitost između konova. Utvrđeno je da se klonski kandidat ŠK-57 razlikuje od svih ostalih klonskih kandidata grozdom značajno manjih dimenzija, ali pozitivnom tendencijom sinteze terpenskih spojeva. Klonski kandidat ŠK-32 odlikuje se visokim vrijednostima u sadržaju glukoze i reducirajućih šećera te najvišim udjelom aromatskih spojeva, ŠK-29 velikim brojem grozdova po trsu, dok se primjerice ŠK-60 jasno izdvaja u pogledu stupnja zrelosti. Klonski kandidati ŠK-33 i ŠK-74 pokazali su prosječne vrijednosti i mogu se smatrati dobrim reprezentantima populacije sorte. Kao posljedica ovog istraživanja predložene su preporuke za unapređenje klonske selekcije.

klonska selekcija; unutarsortna varijabilnost; kakvoća grožđa; aromatski profil; Škrlet bijeli

nije evidentirano