hrvatski

Određivanje bioklimatskih koeficjenata rajčice

Na temelju provedenih istraživanja moguće je donijeti slijedeće zaključke: 1. Praćenje stanja vlage u tlu vršeno je gravimetrijskom metodom, pomoću gips - blokova te instrumentom Agrotest 2100. Testiranjem prosječnih vrijednosti sadržaja vlage u tlu dobivenih ovim metodama utvrđeno je da među njima ne postoje statistički opravdane razlike iako je zamiječeno da instrument Agrotest 2100 pokazuje više sadržaje vlage u tlu. 2. Tijekom pokusa nije stalno održavana vlaga unutar optimalnog intervala vlažnosti tla za rajčicu. Zabilježena su odstupanja kako od donje i od gornje granice optimalnog intervala. Odstupanja od gornje granice optimalnog intervala prisutna su kod uzgoja rajčice na otvorenom prostoru gdje su nakon večih ili učestalih količina oborina zabilježene i veće vrijednosti sadržaja vlage u tlu od optimalnog. Odstupanja od donje granice optimalnog intervala vlažnosti tla nisu tako značajna jer je u rozosferi bila stalno prisutna lakopristupačna voda. Maksimalno odstupanje od donje granice optimalnog intervala vlažnosti od 1 posto zabilježeno je u zasićenom prostoru na dan 20. kolovoza 1993. godine kada je proširen interval na raspon od PKV-0,77 . PKV. 3. Ukupno dodane količine vode navodnjavanjem za zadovoljenje potreba rajčice na otvorenom prostoru tijekom 1993. godine iznosile su 175,6 mm i 299,7 mm u zaštićenom prostoru. U vegetacijskom razdoblju 1994. godine količine ukupno dodane vode iznosile su 109,2 mm za otvoreni prostor i 309,7 mm za zaštićeni prostor. 4. Metodom bilanciranja na pokusnim parcelama u sloju tla 0-30 cm utvrđeno je da rajčica potroši između 302 mm i 307 mm vode u 137 vegetacijskih dana nakon presađivanja. veće vrijednosti potrošnje vode zabilježene su pri uzgoju u zaštićenom prostoru. 5. Ispitivanjem međusobne povezanosti između indirektnih metoda određivanja potreba biljaka za vodom i evapotranspiracija rajčice određene metodom bilanciranja vode na pokusnim parcelama dobivene su signifikantne i vrlo jake do potpune korelativne veze između referentnih evapotranspiracija određenih metodama Thornthwaitea, Blaney-Criddlea i Penmana i evapotranspiracije rajčice u obje godine istraživanja. Između evapotranspiracija kulture određenih metodama Blaney-Criddlea i Penmana i evapotranspiracije rajčice određene metodom bilanciranja dobivene su signifikantne i jake korelativne veze u vegetacijskom razdoblju 1994. godine, ali ne i u vegetacijskom razdoblju 1993. godine kada korelacija gotovo da i nije postojala. 6. Testiranjem prosječnih dnevnih utrošaka vode određenih pomoću pripadajućih godišnjih i prosječnih bioklimatskih koeficijenata utvrđeno je da postojeće razlike između njih nisu statistički opravdane, kako na otvorenom tako i u zaštićenom prostoru. Prema tome, za izračunavanje dnevnih potreba vode rajčice moguće je koristiti prosječne vrijednosti bioklimatskih koeficijenata. 7. Testiranjem prinosa ostvarenih u 1993. i 1994. godini utvrđeno je da se prinosi ostvareni u 1994. godini značajno razlikuju od onih u 1993. godini, kako na otvorenom tako i u zaštićenom prostoru. Razlozi ovakovog ponašanja prinosa ležu u činjenici da 1994. godine presadnice nisu bile pripremljene na isti način kao i u 1993. godini. Uz to su i klimatske značajke 1994. bile nepovoljnije nego 1993. godine.

bioklimatski koeficijent; rajčica

nije evidentirano