hrvatski

Istraživačko učenje kao sredstvo i cilj prirodoznanstvenog obrazovanja: psihologijska perspektiva

Suvremeno prirodoznanstveno obrazovanje stavlja izraziti naglasak na sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima kao obrazovni cilj te promiče induktivno, istraživačko učenje kao ono koje, uz konstrukciju vlastitog razumijevanja svijeta, kod učenika razvija istraživačke vještine, ali i širi spektar vještina (vještine samostalnog, samoregulirajućeg učenja, komunikacijske vještine, vještine rada u grupi itd.), djelujući istovremeno na povećanje znatiželje i interesa učenika za znanost. Uključivanje učenika u istraživačke aktivnosti i (samo)upravljanje istraživačkim procesom shvaća se i kao sredstvo (metoda učenja i poučavanja), i kao obrazovni cilj sam po sebi. Osim stjecanja znanja, odnosno razumijevanja sadržaja znanosti te razvijanja istraživačkih vještina, kroz sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima razvija se i razumijevanje prirode znanosti i znanja. U hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju istraživačko učenje je načelno prepoznato kao obrazovni cilj u programima prirodoznanstvenih predmeta, ali nije sustavno implementirano u obrazovnu praksu. Korištenje istraživačkog učenja u nastavi uobičajeno se svodi na povremene demonstracijske pokuse koje provode nastavnici u svrhu ilustracije vlastitih tvrdnji ili na učeničko izvođenje pokusa «po receptu», bez prave mogućnosti za zauzimanje aktivne uloge u konstrukciji vlastitog znanja i korištenje istraživačkih vještina i viših kognitivnih procesa. U ovakvome obrazovnom kontekstu, u kojem se učenicima ne pruža prikladno obrazovno iskustvo za razvoj kognitivnih i metakognitivnih vještina i strategija potrebnih za učinkovito istraživačko učenje, opravdano se postavlja pitanje razvijenosti i mogućnosti razvoja tih vještina i strategija. Psihologijska istraživanja razvijenosti znanstvenog razmišljanja kod djece i adolescenata pokazuju da je sudjelovanje učenika u ponavljanim situacijama istraživačkog učenja ključno za razvoj istraživačkih i metakognitivnih vještina i strategija. Pokazuje se, međutim, da samo uvježbavanje istraživačkih vještina i strategija nije optimalna metoda učenja za većinu učenika, već je potrebno izravno jačati metakognitivne vještine i znanja o cilju i strategijama istraživačkog rada.

istraživačko učenje, znanstveno razmišljanje, istraživačke vještine, metakognitivne vještine

nije evidentirano