hrvatski

Magnetoencefalografska istraživanja topologije i dinamike kortikalnih mreža evociranih vidnom percepcijom

Magnetoencefalogra ja (MEG) mjeri vrlo slaba magnetska polja evocirana senzornim i kognitivnim procesima. Analiza MEG mjerenja omogucuje uvid u prostorno-vremensku dinamiku neuronske aktivnosti. Identi kacija aktiviranih kortikalnih podrucja i njihove dinamike iz izmjerenih MEG podataka je slozena funkcija modelskih pretpostavki, aprok- simacije glave kao volumnog vodica te koristenih numerickih i statistickih metoda. Kor- tikalni izvori vecih povrsina mogu narusiti modelske pretpostavke o fokalnim izvorima. Odnos senzornih podrazaja i velicine aktivirane kortikalne povrsine je opcenito nepoz- nat. Zahvaljujuci retinotopskoj organizaciji primarnog vidnog korteksa bilo je moguce eksperimentalno istraziti ucinak porasta povrsine vidnih podrazaja na topologiju i dina- miku evociranih kortikalnih mreza. Cilj ove radnje je bio proucavanje ucinaka porasta povrsine vidnog podrazaja, a time i porasta aktivirane kortikalne povrsine, na lokaliza- ciju, razlucivanje i posebno na dinamiku izvora empirijskih i simuliranih MEG mjerenja. Empirijski podaci su izmjereni u MEG laboratoriju Sveucilista Friedrich Schiller u Jeni koristeci 306-kanalni Elekta Neuromag sustav u magnetski zasjenjenoj sobi. Izvrsena je analiza vidno evociranih odgovora jednog ispitanika za tri velicine vidnog podrazaja prezentiranog u fovijalnom polozaju u donjem desnom vidnom polju. Za prostorno- vremensku analizu empirijskih i simuliranih podataka koristili smo Calibrated Start Spatio-Temporal (CSST) algoritam MRIVIEW programskog paketa unutar kojeg je izvrsena serija numerickih simulacija koristeci realisticnu kortikalnu geometriju. Pokazano je da je porast kortikalnih povrsina evociranih povecanim vidnim po- drazajima rezultirao lokaliziranjem veceg broja aktiviranih izvora sto je potvrdeno i realisticnim numerickim simulacijama. U drugu ruku povecane kortikalne povrsine za plice izvore su rezultirale odstupanjima u lokaliziranju centra aktivirane povrsine no, za dublje su izvore doprinijele povecanju tocnosti cime je ucinak porasta povrsine kompen- zirao gubitak jakosti signala. Opazen je ucinak velicine podrazaja na promjenu latencija i amplituda izmjerene neuromagnetske aktivnosti sto su pokazale i ranije studije no, no- vina je da su numericke simulacije u ovoj radnji pokazale da povecana kortikalna povrsina moze znatno utjecati na izracun vremenske dinamike i za tocan red modela.

magnetoecefalografija (MEG); kortikalne dinamičke mreže; vidna percepcija; numeričke simulacije; prostorno-vremensko lokaliziranje

nije evidentirano