hrvatski

Procesualnost u terminologiji – usporedba hrvatskoga i engleskoga jezika

Termini koji označuju apstraktne znanstvene pojmove čiji referenti ne postoje u konkretnoj realnosti čine posebnu kategoriju terminoloških jedinica koje označuju što nematerijalno. Taj korpus ima niz specifičnosti koje ga razlikuju od termina koji označuju materijalnu pojavnost. Procesualnost kao svojstvo onoga što se zbiva, dinamičan slijed, apstraktna je pojava i kao takva česta u tvorbi termina koji označuju što nematerijalno, no unatoč toj apstraktnosti katkad je i temelj stvaranja riječi kojima se imenuje što konkretno, materijalno (oruđe, osoba). Procesualnost je kategorijalno obilježje glagola, no u terminologiji glagola gotovo i nema. Ipak, procesualnost kao apstraktna pojava vidljiva je u terminologiji na mnogim razinama: tvorbenoj, strukturno-semantičkoj, sadržajnoj. Procesualnost je vidljiva u tvorbi imenica kojima se imenuje radnja (nomina actionis): magnetronsko rasprašivanje / magnetron sputtering, ispitivanje bez razaranja / non-destructive test ; subjekt radnje (nomina agentis): armirač / steel bender, tesar / carpenter ; rezultat radnje (nomina acti): prekonsolidacija / overconsolidation ; pomagalo, oruđe (nomina instrumenti): dren hvatalo / catch drain, dren sisalo / suction drain, itd. Osim u tvorbi imenica procesualnost je vidljiva i u tvorbi pridjeva, kao čestom sredstvu kojim se uspostavlja differentia specifica (viseći most / suspension bridge ; ovješeni most / cable stayed bridge ; guyed bridge). Naglasak u radu bit će stavljen na mogućnosti izražavanja procesualnosti u hrvatskoj terminologiji. Istraživanje će se temeljiti na terminološkoj bazi Struna Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koja omogućuje i usporedbu s drugim jezicima (ponajprije engleskim) te nam omogućuje uvid u to kako se razvoj znanstvenog znanja ogleda u uspostavi strukovnog leksika.

procesulanost; terminologija; hrvatski jezik; engleski jezik

nije evidentirano