hrvatski

Stanje hrvatske poljoprivrede i ocjena mogućih promjena

U radu se iznose opći društveno-gospodarski pokazatelji, koji ukazuju da hrvatska poljoprivreda, u kojoj radi (1991.g.) oko 400 tisuća poljoprivrednika, stvara oko desetinu BDPa, slično sudjeluje u vanjsko-trgovinskoj bilanci (zajedno s prehrambenom industrijom), a svega oko 3% u državnom proračunu. Hrvatska poljoprivreda je doživjela znatne štete prouzročene ratom i srpskom agresijom, ali i neprimjerenim procesima privatizacije i pretvorbe. Hrvatska poljoprivreda ima još uvijek znatni i nepotrebni udio državnog vlasništva, u zemljištu (oko trećine) i poljoprivredno-prehrambenih trtki, koje su procesima pretvorbe u većini doživjele gospodarski kolaps. Institucijska potpora poljoprivredi, iako u razvoju, nedovoljna je kako u opremljenosti stručnih, tako i u neučinkovitosti upravnih službi. Poljoprivrednici se politički organiziraju, a ne strukovno, nemaju nezavisnog sindikata što slabi njihov pregovarački položaj. Zadrugarstvo je u potpunoj stagnaciji, izostaje poslovno povezivanje poljoprivrednika međusobno kao i s (gospodarski neefikasnom) prehrambeno-prerađivačkom industrijom. Poljoprivredna politika je još uvijek mješavina ekonomskih i socijalnih mjera, što smanjuje konkurentnost poljoprivrede i njezinu uspješnu prilagodbu tržišnom sustavu i mogući brži pristup europskim gospodarskim integracijama. Hrvatska poljoprivreda je zbog navedenog u proteklom desetogodišnjem razdoblju propustila mogućnosti bržeg oporavka i uspješnog razvitka. Predstoji da se odrede ili redefiniraju strateški prioriteti, ciljevi što i kako učiniti za brzu njezinu obnovu.

poljoprivreda; Hrvatska

nije evidentirano