hrvatski

Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivničko-križevačke županije i politika kontrole pušenja - komparativna studija: 1998.-2011.

Smanjivanje stope pušenja je kompleksno društveno pitanje koje traži široko obvezujući pristup. Djelatnici u zdravstvu, a poglavito zdravstveni djelatnici (liječnici i medicinske sestre) imaju veliki utjecaj na stavove i ponašanje pacijenata te općenito, na dugoročno i ukupno zdravlje nacije. Navika pušenja zaposlenika u zdravstvenim ustanovama je ogledalo stanja, utjecaja i uspješnosti opće politike kontrole duhana u državi. Istraživanjem se željela ispitati prevalencija i trend navike pušenja među zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama Koprivničko-križevačke županije, a posebno pojedinih profesionalnih skupina. Mjerenjem promjene navike pušenja tijekom vremena željelo se procijeniti mogući utjecaj zakonske regulative zabrane pušenja u zdravstvenim ustanovama (Zakon o ograničavanju duhanskih proizvoda stupio u primjenu u prosincu 1999.) na naviku pušenja među zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama Koprivničko-križevačke županije. Anonimni anketni upitnik je podijeljen svim zaposlenicima u svim zdravstvenim ustanovama Koprivničko-križevačke županije četiri puta između 1998. i 2011.: 1998., 2002., 2006. i 2011. odnosno, godinu i pol prije donošenja Zakona, te 2, 6 i 11 godina nakon donošenja Zakona, kako bi se osigurala procjena navike pušenja. Uzorak su činili svi zaposlenici svih zdravstvenih ustanova u Županiji, kojih je prema censusu bilo između 1 147-1 504. Odaziv je bio 44-68%. Istraživanje provedeno 2011. je pokazalo da je prevalencija pušača svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama 26, 4% te da je jednaka za zdravstvene i nezdravstvene djelatnike. Prevalencija pušača je najniža među liječnicima (19, 4%), najviša među medicinskim sestrama (29, 4%), a posebno visoka među medicinskim sestrama srednje stručne spreme (30, 4%). Među ženama i osobama mlađima od 45 godina nađeno je više pušača nego među muškarcima i osobama starijim od 45 godina. Između 1998.-2011., prevalencija pušača među zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama je konstantno padala tijekom ispitivanog razdoblja te je stopa pušača apsolutno smanjena 7, 9% (34, 3% na 26, 4%). Najveći pad prevalencije pušača se dogodio između istraživanja provedena 2002. i 2006. odnosno, 2-6 godina nakon što se Zakon počeo primjenjivati u praksi, dok je najmanji pad zabilježen između 2006.-2011., odnosno, 6-11 godina nakon početka primjene Zakona. Prevalencija pušača je u svih profesionalnih skupina tijekom ispitivanog razdoblja imala trend pada. Apsolutno je smanjenje prevalencije pušača 6, 0-12, 8%, a što je pad od 16, 5% do 32, 7%. Najviše je prevalencija pušenja pala u liječnika (28, 3% na 19, 4%) i nezdravstvenog osoblja (39, 2% na 26, 4%), a najmanje u medicinskih sestara srednje stručne spreme (36, 4% na 30, 4%). Najveći se pad dogodio u liječnika i medicinskih sestara više stručne spreme između 1998.-2002., u medicinskih sestara srednje stručne spreme između 2002.-2006., a kod nezdravstvenih djelatnika između 2006.-2011. Prevalencija pušača je padala po spolu i po dobi, više u muškaraca i osoba starijih od 45 godina nego u žena i u osoba mlađih od 45 godina. Prevalencija pušača je još uvijek visoka u medicinskih sestara, naročito visoka u medicinskih sestara srednje stručne spreme, žena i mlađih od 45 godina. Zabrana pušenja u zdravstvenim ustanovama ima pozitivan i dugotrajan utjecaj na prevalenciju pušenja, ali različito kod pojedinih profesionalnih, socio-ekonomskih, dobnih i spolnih skupina. Za daljnji pad prevalencije pušenja potrebna je široko obuhvatna politika kontrole pušenja i primjena različitih strategija s akcentom na povećanju poreza i cijene duhanskih proizvoda, jačanju kontrole i učinkovitom kažnjavanju za nepoštivanje zakona te dostupnosti postupaka za odvikavanje i liječenje.

pušenje; liječnici; medicinske sestre; zdravstvene ustanove; politika kontrole pušenja; Hrvatska

http://www.zzjz-kkz.hr/dokumenti/Trend_navike_pusenja.pdf