hrvatski

AUTOMATSKA EVALUACIJA PODRAŽAJA U KONTEKSTU SKLONOSTI POZITIVNOM I NEGATIVNOM AFEKTU

Grayeva (1972, 2000) teorija osjetljivosti na potkrjepljenja pretpostavlja da se razlike u osjetljivosti dva neuralna sustava (bihevioralni aktivacijski i bihevioralni inhibicijski sustav) mogu manifestirati kao individualne razlike u ličnosti i emocionalnosti. Osim individualnih razlika na bihevioralnom planu, mogu se opažati i individualne razlike u automatskom procesiranju afektivnih informacija. Fenomen automatskog procesiranja afektivnih informacija ili automatske evaluacije odnosi se na automatsku kategorizaciju afektivnih podražaja kao ugodnih/dobrih/pozitivnih ili neugodnih/loših/negativnih. Eksperimentalne paradigme afektivne pripremljenosti mogu poslužiti za detekciju djelovanja ovog fenomena. U ovom smo istraživanju ispitali vezu između stabilnih individualnih razlika u automatskim afektivnim procesima sa individualnim razlikama u ličnosti i emocionalnosti. U prva smo dva koraka ispitali strukturu i stabilnost tendencija u procesiranju afektivnih informacija. U trećem je koraku na osnovu Grayevog (2000) teorijskog okvira o afektivnoj podlozi ličnosti postavljen model predviđanja stabilnih individualnih razlika u tendencijama kod procesiranja afektivnih podražaja na temelju ekstraverzije, sklonosti pozitivnom afektu i aktivnosti bihevioralnog aktivacijskog sustava te neuroticizma, sklonosti negativnom afektu i aktivnosti bihevioralnog inhibicijskog sustava. Stabilne individualne razlike definirane su u okviru teorije latentnih crta i stanja (Streyer, Schmidt i Eid, 1999) koja omogućuje eksplicitno određivanje stabilnog dijela varijance neke varijable, odnosno crte. Rezultati pokazuju kako je struktura tendencija u automatskom procesiranju afektivnih informacija određena valencijom ciljnog podražaja. Odnosno, individualne razlike u vremenu reakcije na neki par pripremnog i ciljnog podražaja pod utjecajem su valencije ciljnog podražaja. Opažen je učinak stabilnosti u konstruktima pozitivne i negativne pripremljenosti kroz period od mjesec dana koji se može većim djelom objasniti pomoću situacijske specifičnosti. Nije pokazana povezanost između tendencija u automatskom procesiranju afektivnih podražaja i stabilnih karakteristika ličnosti u širem smislu. Rezultati su protumačeni u kontekstu teorijskih mehanizama koji proizvode efekt afektivne pripremljenosti.

Individualne razlike; afektivna pripremljenost; automatska evaluacija; tendencije u procesiranju informacija

nije evidentirano