Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Motivi ranih majčinskih praksa unutar konstrukcije književnih ideologema (J. E. Tomić, Melita, 1899. i Mara Švel-Gamiršek, Mati, 1942.) (CROSBI ID 200221)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Kuvač-Levačić, Kornelija Motivi ranih majčinskih praksa unutar konstrukcije književnih ideologema (J. E. Tomić, Melita, 1899. i Mara Švel-Gamiršek, Mati, 1942.) // Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova, 2 (2012), 303-318

Podaci o odgovornosti

Kuvač-Levačić, Kornelija

hrvatski

Motivi ranih majčinskih praksa unutar konstrukcije književnih ideologema (J. E. Tomić, Melita, 1899. i Mara Švel-Gamiršek, Mati, 1942.)

U središtu je ove literarne analize problematika majčinstva i autonomije ženskog tijela u dvama tekstovima hrvatske književnosti. Polazi se od mogućnosti da se sklop motiva vezanih uz tematiku ranih majčinskih praksa (kako je trudnoću, porod, dojenje definirala Cristina Mazzoni, a dodaje se ovdje i puerperij) odnosno njihove obrade u ovim, a i drugim djelima, razmatra kao element konstrukcije autorova (ili autoričina) književnoga ideologema. U radu istražujemo u kojoj se mjeri potvrđuje naglašeno ideologizirana patrijarhalna konstrukcija ranog majčinstva, koje je najuže vezano uz problematiku ženske tjelesnosti, pa je višestruko problematično. Iskustvo trudnog ili rađajućeg, bahtinovski "otvorenog", ženskog tijela, bilo je u većem dijelu našeg kulturnog diskursa o ljudskom iskustvu i povijesti naprosto izostavljeno. J. Eugen Tomić u romanu Melita (1899.) kroz odnos glavne junakinje prema rođenju vlastita djeteta, ali i kroz njezino izrazito negativno poimanje vlastita trudnog tijela, što će dovesti do postpartalna odbijanja djeteta i majčinstva, prikazat će model fatalne žene – nemajke (prisutan mjestimice i u djelima A. Kovačića i E. Kumičića, npr.), uz to i plemkinje napola stranoga porijekla, koja umalo uništava život svoga muža, hrvatskog građanina. Nasuprot tomu, Mara Švel Gamiršek u pripovijetci Mati (1942.) daje sliku idealizirane, zdrave seljačke žene koja će uzastopne trudnoće iznijeti gotovo u potpunosti sama, uz svakodnevne teške poslove i unatoč podsmijehu okoline. U njezinom se djelu ostvaruje ideologem idealne hrvatske majke u sklopu patrijarhalne matrice društvenih vrijednosti, što ga je promovirao i povijesni trenutak nastanka djela. Istražit ćemo do koje mjere oboje autora slijede ideološku matricu te možemo li mjestimice otkriti i naznake psihološkog profiliranja te individualiziranja glavnih protagonistkinja kad je u pitanju njihov odnos prema vlastitom tijelu i sudbini.

rane majčinske prakse; književni ideologem; konstrukcija patrijarhata;

nije evidentirano

engleski

Motifs of Early Maternal Practice within Litarary Ideologeme Construction(J. E. Tomić, Melita, 1899. and Mara Švel-Gamiršek, Mother, 1942.)

nije evidentirano

early maternal practices; literary ideologeme; patriarchal construction;

nije evidentirano

Podaci o izdanju

2

2012.

303-318

objavljeno

2303-405X

2303-4106

Povezanost rada

Filologija