crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 668938

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Tri režijska rukopisa: primjer kazališta političke alegorije (Brezovčeva Saloma), kazališta socijalne akcije (Balade Petrice Kerempuha u režiji Franke Perković) i post/esteticizma (Vukićev Latinovicz, povratak) (sažetak).
( Three theatre direction strategies: the example of theatre of political allegory, the theatre of social action and the theatre of post/aestheticism )
Knjiga: Krležini dani u Osijeku 2012. Kazalište po Krleži. (priredio Branko Hećimović). Zagreb – Osijek 2013., str. 171-186.
Urednik/ci: Branko Hećimović
Izdavač: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku – Filozofski fakultet
Grad: agreb – Osijek
Godina: 2013
Raspon stranica:: 171-186
Ukupni broj stranica u knjizi:: 309
ISBN: 978-953-154-191-6
Ključne riječi: Miroslav Krleža, Saloma, Balade Petrice Kerempuha, Povratak Filipa Latinovicza
( Miroslav Krleža, Saloma, Balade Petrice Kerempuha, Povratak Filipa Latinovicza )
Sažetak:
Na primjeru Brezovčeve režije Krležine Salome (Eurokaz, 2011.) kao primjera kazališta političke alegorije, nadalje, na primjeru Balada Petrice Kerempuha u režiji Franke Perković (GDK "Gavella", 2009.), koja je sjajno naglasila moćnu Krležinu socijalnu akciju (u redateljičinoj vizuri Petrica i galženjaci figuriraju kao svi oni koji su određeni strategijom sakupljanja plastičnih i staklenih boca po kontejnerima ; odnosno, kako je to nedavno sročio Stanislav Marijanović – Hrvatska je preseljena u Sabor a njezini građani u kontejnere), kao i na primjeru Vukićeve režije Povratka Filipa Latinovicza (MSU, 2012.), kojom nas spomenuti redatelj režijski odvlači od političkoga kazališta, čime posredno otvara i pitanje o tome kako danas raditi političko kazalište, pa i političko šmirantstvo kada nas u svemu tome demantira ulica, promotrit ćemo tri redateljske vizure Krležinih djela: dakle, primjer kazališta političke alegorije, nadalje, primjer kazališta socijalnoga aktivizma kao i kazališni post/esteticizam. U navedenim ćemo se etičko/estetičkim odrednicama prisjetiti i nekih drugih režijskih rukopisa spomenutih Krležinih djela.
Projekt / tema: 189-1890666-0664
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: Suzana Marjanic (suzana@ief.hr), 28. Pro. 2013. u 11:32 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4