crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 668943

Knjiga

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas
( Chronotope of Croatian performance art: from Traveleri to Today )
Vrsta knjige: monografija
Formalni urednik/ci: Rogošić, Višnja ; Vučić, Miroslava ; Devčić, Nikola
Izdavač: Institut za etnologiju i folkloristiku, Udruga Bijeli val, Školska knjiga
Grad: Zagreb
Godina: 2014
Stranica: 1998
ISBN: 978955608677
Ključne riječi: umjetnost performans; Hrvatska
( performance art; Croatia )
Sažetak:
Napomena: knjiga je za sada (studenoga 2013.) objavljena u svega 5 digitalnih primjeraka (+ 5 ispisa za dizajnere i autoricu). DODATAK: knjiga je konačno objavljena listopada 2014. godine. Suzana Marjanić: Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas. Zagreb: Udruga Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, Školska knjiga, 2014. Sažetak: Knjiga Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas pokriva povijest umjetnosti performansa u Hrvatskoj od dadaističkih uličnih akcija zagrebačke trupe srednjoškolaca Traveleri 20-ih godina prošloga stoljeća pa sve do danas. Kao završne godine uzete su dvije: 2010. godina kao godina smrti anarho-oca hrvatskoga performansa u zemlji i u regiji (ex-Yu) – Tomislava Gotovca a.k.a. Antonija G. Lauera, te 2013. godina kada RH ulazi u EU, ili kao što neki teoretičari korporatizma govore o obrnutom slijedu neokolonijalne kastracije tog ekonomski post/apokaliptičnoga razdoblja. Pritom je katalogizacija umjetnosti performansa u HR suvremenoj umjetnosti ostvarena u preglednom smislu prema izvedbenim centrima (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula – Labin, Rijeka, Osijek, Varaždin), i to upravo zbog izvedbene energije tih urbo-toposa (knjigu tako i čine poglavlja-gradovi). Stoga je umjesto moguće pod/naslovne sintagme "povijest hrvatskoga performansa" postavljen za naslovni – nimalo začudni (bahtinovski) – sklop "kronotop hrvatskoga performansa". Naime, u opisanome je povijesnom nizu hrvatska performerska i akcionistička scena od 60-ih godina prošloga stoljeća obrađena prema njezinim izvedbenim centrima, gdje centri nisu navedeni prema centralističkoj perspektivi "južnije od Zagreba – raja". Uz svako su teorijsko poglavlje knjige priloženi i razgovori s pojedinim umjetnicima/umjetnicama performansa kao i s pojedinim glumcima, glazbenicima i teoretičarima i povjesničarima umjetnosti, odnosno književnosti koji su pristupali bilo iz teorijskih ili praktičnih – umjetničkih intencija akcionističkoj i performerskoj sceni. Ukupno je uvršteno 149 razgovora što ih je autorica vodila i objavljivala od 1999. godine u dvotjedniku Zarez, tako da razgovori imaju dokumentaristički karakter s obzirom na vrijeme vođenja razgovora. Tako i taj razgovorni, praktični dio knjige prati kronologiju, odnosno kronotop (u Bahtinovu određenju) hrvatskoga performansa, čime se i živom riječju njihovih aktera ocrtava taj izuzetno značajni žanr žive umjetnosti u našoj regiji. Knjiga Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas o inicijaciji performansa u Hrvatskoj sadrži dvije matrice začetka tog izvedbenoga žanra. Prvu matricu, s obzirom na retrospektivnu definiciju performansa, čini avangarda s početka 20-ih godina. Tako ovom prigodom možemo spomenuti grupu gimnazijalaca Traveleri, koji su, među ostalim, izvodili i ulične akcije u okviru kojih su na zagrebačkim ulicama subverzivno pozdravljali konje, a ne, dakle, kočijaše i gospodu u kolima. Drugu matricu čini dakako konceptualna umjetnost 60-ih i 70-ih godina kada je i inicirana umjetnost performansa s njezinim rodonačelnikom, što se tiče domaćega konteksta, Tomislavom Gotovcem kao i rodonačelnicama – Sanjom Iveković i Vlastom Delimar. Ovaj kratak uvodnik o knjizi Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas možemo zaključiti činjenicom na koju je upozorio Ješa Denegri u katalogu (monografiji) izložbe Nova umjetnička praksa 1966.–1978., gdje je, među ostalim, zabilježio da je aktivnost nove umjetničke prakse u SFRJ-u bila tih godina vrlo intenzivna te da ju je već tada bilo u cjelini teško registrirati i katalogizirati. Neka ovaj komentar povjesničara umjetnosti Ješe Denegrija bude svojevrsno moguće opravdanje performativnoga kronotopa koji nam slijedi...
Projekt / tema: 189-0000000-3626, 189-1890666-0664
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Povijest umjetnosti,Etnologija i antropologija
Puni text rada: 668943.performans_predgovor_marjanic.pdf (tekst priložen 17. Sij. 2016. u 10:57 sati)
Upisao u CROSBI: Suzana Marjanic (suzana@ief.hr), 28. Pro. 2013. u 11:41 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4