hrvatski

Razvoj građanskog društva i djelovanje kulturnih institucija u Hrvatskoj 1918.-1941. (primjer Hrvatskog narodnog muzeja)

: Autorica analizira rad temeljne baštinske ustanove međuratne Hrvatske s obzirom na njen društveni značaj u konkretnom povijesnom kontekstu, tretirajući je kao studiju slučaja u istovremenim procesima razvoja građanskog društva. Utemeljen u preporodno doba 19. st. kao bitan činilac oblikovanja nacionalne svijesti i jedinstvene hrvatske kulture, Narodni muzej je u međuratnom periodu 20. st. izrastao u multidisciplinarnu instituciju prilagođenu potrebama novog građanskog poretka. Činilo ga je 7 autonomnih odjela (Zoološki, Mineraloško-petrografski, Geološko-paleontološki, Arheološko-historijski, Prethistorijski, Etnografski i Odjel za umjetnost i umjetnički obrt) čije je profesionalno djelovanje urodilo prepoznavanjem posebnih bioloških i kulturno-povijesnih osobina hrvatskog prostora unutar Kraljevine Jugoslavije. Djelatnost muzejskih odjela prikazana je simultano, ukazujući na povremene međusobne razlike ali i preplitanje zajedničkih ciljeva i interesa, usmjerenih ka profesionalnom napretku kompleksne muzejske institucije i poboljšanju društvenog statusa kustosa. Pritom autorica stavlja u direktnu vezu konkretne kulturne pojava i društvene procese s radom Hrvatskog narodnog muzeja u cjelini, te ističe osobitosti povijesnog razvoja njegovih pojedinih segmenata – kao izvorišta organizacije i rada suvremenih muzeja. Na kraju zaključuje da su u okviru Hrvatskog narodnog muzeja tijekom međuratnog perioda, pod utjecajem suprotstavljenih društvenih vrijednosti i svjetonazora, postupno nastajale pretpostavke za oblikovanje dvojne hrvatske i jugoslavenske kulture, ali i uvjeti za ostvarenje različitih varijanti njihova (su)odnosa - kao i za oblikovanje njihova odnosa prema ostalim kulturama Evrope i svijeta.

baština; narodni muzej; izložba; građansko društvo; kulturni identitet; profesija kustosa; Kraljevina SHS/Jugoslavija; međuratni period

nije evidentirano