hrvatski

Pejsažna i prostorno-organizacijska obilježja tradicijskih naselja na području Nacionalnog parka Plitvička jezera

Tradicijska seoska naselja dio su prostornog identiteta i sveukupnih vrijednosti Nacionalnog parka Plitvička jezera, neraskidivo vezanih uz njegove prirodne značajke. Ruralno područje Parka, izloženo velikim promjenama, predstavlja jedno od najznačajnijih problema prostornog uređenja. Polazeći od tih činjenica tema je ovog rada usmjerena na istraživanje pejsažnih i prostorno-organizacijskih obilježja tradicijskih naselja, određivanje njihovih tipova, te na njihove vrijednosti, stanje i promjene uvjetovane posebnim statusom područja. Primijenjene su kombinirane metode istraživanja, metode usporednih analiza i sintezne interpretacije.Kao osnovno sredstvo sistematiziranja, prepoznavanja, dokumentiranja i vrjednovanja čimbenika obilježja naselja odabrana je metoda inventarizacije prema postavljenom metodskom obrascu temeljenom na konzervatorskom pristupu. Modelom inventarizacije, analize i vrjednovanja kataloški je obrađeno svih dvadeset tradicijskih naselja na području Nacionalnog parka. Naselja su promatrana u širokom prostornom obuhvatu kao integralni prostor korištenja prirodnog i kulturnog/antropogenog krajolika. Modelom su, u okviru tri glavne skupine prirodnih, kulturno-povijesno-antropogenih te vizualno-estetskih čimbenika, podrobno raščlanjeni podatci dobiveni terenskim istraživanjima, kontinuiranim dugogodišnjim praćenjem promjena u prostoru, istraživanjem literature, arhivskih izvora, stručne dokumentacije te kronološkom usporedbom odabranih kartografskih izvora. Prostorno-povijesne i pejsažno-urbanističke analize grafički su interpretirane na tri tematska shematograma. Postavljen je složeni sustav vrjednovanja promatranih obilježja prilagođen području prirodnih vrijednosti. Usporedbom pejsažnih i prostorno-organizacijskih obilježja naselja raščlanjenih u šest skupina: prirodna obilježja krajolika i smještaja, povijesno-razvojna obilježja, obilježja obrade površina i korištenja prostora, tipološka obilježja naselja, arhitektonska/graditeljska obilježja i estetsko-vizualna obilježja određeni su tipovi i područja karakterističnih krajoličnih uzoraka tradicijskih naselja kao naselja u krškim poljima karakteristična za područje Like, naselja na krčevinama karakteristična za uži prostor Nacionalnog parka i naselja uz vodotoke s posebnim povijesno-razvojnim i smještajnim obilježjima. Ustanovljena je opća zapuštenost prostora i svih povijesnih i tradicijskih elemenata identiteta što nije u skladu s osnovnom namjenom nacionalnog parka i s načelima uređenja lokaliteta Svjetske baštine. Praćenjem stanja u prostoru, analizom utjecaja nove izgradnje i trendova izazvanih statusom zaštićenog prostora uočeno je da se u naseljima Nacionalnog parka Plitvička jezera odvijaju procesi vrlo izraženih suprotnosti: negativni procesi depopulacije, zapuštanja površina, propadanja i devastacije graditeljstva nasuprot pritisku na zauzimanje prostora novom izgradnjom u turistički interesantnim prostorima uz glavne prometnice i turističke sadržaje. Rezultati istraživanja su teorijske i pragmatičke naravi. Analize i sustav vrjednovanja predočen postavljenim modelom daju kompleksnu sliku pejsažnih i prostorno-organizacijskih obilježja naselja i polazište su za planiranje uređenja naselja u konzervatorskim i razvojnim planovima, prostorno-planskim dokumentima i planovima upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera. Model se smatra doprinosom metodi obrade tradicijskih seoskih naselja. Rezultati istraživanja su pokazali da svako naselje ima specifičnu kombinaciju vrijednosti, utjecaja na krajolik i problemsku kartu koju treba individualno sagledati u procesu daljnje obnove i uređenja.Također su ukazali na pristup vrjednovanju, zaštiti i prezentaciji Parka kao tradicijskog prostora specifičnog odnosa čovjeka i prirode i povijesnog područja karakterističnog za Hrvatsku. Rezultati određivanja tipova naselja na području Nacionalnog parka Plitvička jezera smatraju se doprinosom za izučavanje pejsažnog uzorka i tipova brdsko-planinskih naselja Hrvatske i imaju primjenu u izradi pejsažne osnove Hrvatske. Zaključak ovog magistarskog rada naglašava kontinuiranu krizu održanja i obnove tradicijskih naselja i kulturnog krajolika. Usprkos tomu zaključuje se da u prostoru postoje sačuvane mnogobrojne sastavnice materijalne kulturne baštine, te da je konzervatorski pristup uređenju tradicijskih naselja na području posebnih obilježja nezaobilazan u njihovoj povijesnoj, pejsažnoj i prostorno-organizacijskoj obnovi.

Nacionalni park Plitvička jezera; antropogene zone; kulturna baština; tipovi tradicijskih naselja; inventarizacija čimbenika; vrednovanje obilježja; zaštita prostora; konzervatorski pristup

nije evidentirano