hrvatski

Prijedlozi za reformu lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj

Komentiraju se slijed dosadašnjih pokušaja te aktualni napori u vezi s decentralizacijom. Elaborira se četrnaest prijedloga za korjenitu decentralizaciju, koja jedina ima smisla ako se lokalna i regionalna samouprava želi konstituirati kao jedan od ključnih aktera ekonomskog, društvenog i socijalnog razvoja te ekonomske stabilnosti zemlje. Riječ je o: oblikovanju strategije decentralizacije ; učvršćenju strukture za regionalni razvoj ; zadržavanja dvostupanjske strukture teritorijalne samouprave, ali različite od postojeće ; formiranju pet regija umjesto sadašnjih dvadeset županija ; spajanju preko 550 lokalnih jedinica u 150 velikih općina ; zadržavanju i jačanju mjesne samouprave ; preoblikovanje županija u upravne okruge s primjenom načela one-stop-shop, smanjenjem broja tih okruga na desetak i širenjem njihova djelokruga na poslove sadašnjih područnih jedinica središnjih tijela državne uprave ; jačanju financijskog kapaciteta lokalne samouprave tako da se dosegne udio lokalnih rashoda u rashodima opće države od 25% u narednih pet godina ; uvođenju mješovitog izbornog sustava tako da se pored proporcionalnog uvede i većinsko predstavništvo ; formiranju Agencije za lokalne službenike kao nezavisnog tijela na razini države ; uspostavi jedinstvenog informacijskog sustava lokalne samouprave ; prenošenju dijela poslova državne uprave na obavljanje većim jedinicama lokalne samouprave ; formiranju ekspertne radne skupine za pripremu decentralizacije ; planiranju decentralizacije tako da se čitav program provede do lokalnih izbora 2017. Navode se i mogućnosti usavršavanja postojećeg centraliziranog modela organizacije države, ponajprije kroz diferencijaciju položaja objektivno različitih jedinica te poticanje i nametanje intermunicipalne suradnje.

lokalna i regionalna samouprava – Hrvatska; razvoj; decentralizacija; centralizirana i decentralizirana organizacija države;

Ranija verzija objavljena i u Teritorijalni ustroj i regionalizacija Republike Hrvatske u kontekstu europskih integracija. Split: Pravni fakultet u Splitu, 2010., str. 41-51