hrvatski

Međunarodni simpozij Nikole Škreba: Razvoj i matične stanice na početku novog milenija

Međunarodni znanstveni simpozijem Nikola Škreb „Development and Stem Cells at the Beginning of New Millennium“ održao se 10.-11. listopada 2013. u Biološkoj dvorani Medicinskog fakulteta. Pozvani predavači su bili profesori i znanstvenici sa najuglednijih svjetskih institucija, hrvatski znanstvenici te mladi znanstvenici s Katedre za medicinsku biologiju koji su prikazali svoj rad i diskutirali o važnim problemima razvoja sisavaca, trenutno u samom fokusu moderne znanosti i medicine. Floriana Bulić-Jakuš iznijela je podatke iz života i pionirskog znanstvenog djelovanja Nikole Škreba (1920-1993), s naglascima na osnutak Zagrebačke škole embriologije sisavaca, prof. dr.sc. Draško Šerman, istaknuo je rad njegovih učenika, profesora Ivana Damjanova i profesora Davora Soltera, vrhunskih svjetskih znanstvenika koji su svoju karijeru počeli graditi upravo u Škrebovom laboratoriju na Zavodu za biologiju Medicinskog fakuteta u Zagrebu. Davor Solter govorio je o važnosti epigenetskih mehanizama u reprodukciji sisavaca. Takashi Hiiragi, iz Europskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL), Heidelberg, Njemačka, predstavio je zametak sisavaca kao samoorganizirajući sustav koji se razvija kroz vrlo dinamične i stohastične procese u određenom strukturalnom kontekstu. Rolf Kemler sa Max Planck instituta za imunobiologiju i epigenetiku Freiburg, Njemačka, izložio je nove spoznaje o funkciji β-katenina u embrionalnom razvoju. Siniša Volarević, sa Medicinskog fakulteta u Rijeci, izložio je istraživanja povezanosti aktivacije tumor supresora p53 i pogreške u sintezi ribosoma. Nino Sinčić sa Katedre za medicinsku biologiju izložio svoje najnovije rezultate istraživanja epigenetike tumora testisa na modelu teratokarcinoma miša kojeg su utemeljili Davor Solter i Ivan Damjanov pod vodstvom Nikole Škreba. Ljiljana Šerman sa Katedre za medicinsku biologiju govorila je o epigenetici posteljice, te je predstavljanjem svojih istraživanja na humanoj posteljici naglasila važnost uključivanja analize epigenetskih obilježja u liječenju neplodnosti. Anne Ferguson-Smith, sa Sveučilišta u Cambridge-u, UK, predavala je o svojim rezultatima istraživanja intergeneracijskog epigenetskog nasljeđivanja, a Azim Surani, također sa Sveučilišta u Cambridge-u, UK, govorio je o primordijalnim spolnim stanicama (PGC), embrionalnim prekursorima spolnih stanica, te o njihovoj specifikaciji kao jednom od ključnih događaja u embriogenezi. Ana Katušić Bojanac, sa Katedre za medicinsku biologiju Medicinskog fakulteta prikazala je svoje istraživanje utjecaja epigenetskog lijeka 5-azacitidina na razvoj testisa. Frane Paić, sa Katedre za medicinsku biologiju, predstavio je svoj istraživački rad u kojemu je korištenjem vizualnih biljega stanica koštane linije u transgeničnim miševima identificirao populacije osteocita i osteoblasta te napravio sveobuhvatnu bioinformatičku analizu njihove genske ekspresije. Barbara Knowles, supruga profesora Davora Soltera, uključena je u International Stem Cell Initiative koja provodi genetičku analizu kultiviranih humanih matičnih stanica (hESC i iPS). Dinko Mitrečić, sa Katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta predstavio je EU/FP7 projekt „GlowBrain“ voditelja prof.dr.sc. Srećka Gajovića. Ovaj memorijalni skup ponovno nas je podsjetio kako je pionirski istraživački rad Nikole Škreba u području embriologije sisavaca bio osnova i inspiracija za rad mnogih hrvatskih znanstvenika.

razvoj; matične stanice

nije evidentirano