hrvatski

UTJECAJ VRSTE PODLOGE NA FENOLNE SPOJEVE TREŠNJE SORATA KORDIA I REGINA

Trešnja je koštuničavo voće izvanrednog kemijskog sastava i nutritivne vrijednosti. Osim vitamina i minerala, sadrži fenolne spojeve koji joj daju antioksidacijsku aktivnost. Fenolni spojevi se prema kemijskoj strukturi dijele na flavonoide i neflavonoide. Flavonoidi su brojna skupina spojeva od kojih su najznačajniji biljni pigmenti antocijani, a neflavonoide čine hidroksicimetna i hidroksibenzojeva kiselina i njihovi derivati. Fenolni spojevi pozitivno djeluju na zdravlje, a osim antioksidacijske aktivnosti imaju i antimikrobno i protuupalno djelovanje. Na kemijski sastav, a time i fenolne spojeve utječu mnogi čimbenici. Značajniji utjecaj imaju sorta trešnje i podloga na kojoj je uzgojena sama trešnja, a ostali čimbenici su klima, reljef te geografsko područje uzgoja. Ciljevi ovog rada su: odrediti utjecaj različitih podloga na ukupne i pojedinačne fenolne spojeve, antocijane i antioksidacijski kapacitet trešnje, te utvrditi da li postoji linearna povezanost između masenog udjela fenolnih spojeva odnosno antocijana i antioksidacijskog kapaciteta. Utvrđeno je da različitim sortama odgovaraju različite podloge za uzgoj što pokazuje količina fenolnih spojeva i antocijana dobivena na određenim podlogama. Neovisno o sorti i podlozi najzastupljeniji antocijan je cijanidin-3-rutinozid a fenolna kiselina p-kumarinska. Također je utvrđeno da postoji pozitivna korelacija između fenolnih spojeva i antioksidacijskog kapaciteta kod obje sorte.

trešnja; podloge; fenolni spojevi; antocijani; antioksidacijski kapacitet

nije evidentirano