Provjera biopsihosocijalnog modela u bihevioralnim pristupima šećernoj bolesti (CROSBI ID 383500)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Ajduković, Dea
Jokić-Begić, Nataša
hrvatski
Provjera biopsihosocijalnog modela u bihevioralnim pristupima šećernoj bolesti
Cilj ovog rada bio je ispitati postavke biopsihosocijalnog modela bolesti i zdravlja u bihevioralnim pristupima tretmanu depresivnosti u šećernoj bolesti. Provjeravala se učinkovitost psihoedukacije, tjelovježbe i kontrolne intervencije dijabetičke edukacije kod odraslih osoba s tipom 2 šećerne bolesti i supkliničkom depresijom. Promatrani ishodi su bili razina depresivnih simptoma i distresa uzrokovanog šećernom bolešću, učestalost ponašanja samozbrinjavanja šećerne bolesti, zdravstvena kvaliteta života i metabolički pokazatelji regulacije šećerne bolesti. Očekivalo se da će psihoedukacija i tjelovježba u jednakoj mjeri, a više nego kontrolna intervencija, doprinijeti poboljšanju promatranih ishoda. U istraživanje je uključena 191 osoba (54.8% žena) prosječne dobi 58.2±5.53 godina. Intervencija psihoedukacije je uključivala strukturirani program usmjeren na različite kognitivno- bihevioralne strategije unaprijeđenja raspoloženja. Intervencija tjelesne aktivnosti je uključivala strukturirani program kratkih predavanja o ulozi tjelesne aktivnosti u regulaciji raspoloženja i šećerne bolesti te interaktivne demonstracije prikladne tjelesne aktivnosti. Ove intervencije su se odvijale u 6 grupnih tjednih susreta u trajanju od po 90 minuta. Kontrolna intervencija je uključivala jedan grupni susret s liječnikom dijabetologom tijekom kojeg su sudionici re-educirani o šećernoj bolesti. Podaci su prikupljeni prije početka intervencijskog razdoblja i neposredno nakon završetka intervencija. Upitnici samoprocjene su korišteni za prikupljanje podataka o depresivnosti (CES-D), distresu (PAID), samozbrinjavanju (SDSCA) i kvaliteti života (SF-12), tjelesna aktivnost je mjerena brojačem koraka, a podaci o metaboličkoj regulaciji bolesti su utvrđivani laboratorijskim pretragama glikiranog hemoglobina te LDL, HDL i ukupnog kolesterola u krvi. Rezultati su pokazali da su se u sve tri skupine u jednakoj mjeri unaprijedili pokazatelji raspoloženja, dijabetičkog distresa, tjelesnih i mentalnih aspekata zdravstvene kvalitete života, ponašanja samozbrinjavanja (pridržavanje dijabetičke dijete, provođenje tjelovježbe i samopregled stopala i broja aerobnih koraka) te metaboličke regulacije bolesti. To potvrđuje pretpostavke biopsihosocijalnog modela depresivnosti u šećernoj bolesti, budući da je do poboljšanja došlo u psihološkim, bihevioralnim i biološkim odrednicama bolesti i zdravlja. U budućim istraživanjima ostaje provjeriti mogu li se usporedivi kratkoročni ishodi triju intervencija pripisati samom postupku uključivanja sudionika u istraživanje ili ukazuju da su i minimalne, nespecifične bihevioralne intervencije dostatne za unaprijeđivanje biopsihosocijalnog zdravlja u osoba sa šećernom bolešću i supkliničkom depresijom.
biopsihosocijalni model bolesti i zdravlja; šećerna bolest; depresivnost; bihevioralni tretman
nije evidentirano
engleski
A verification of the biopsychosocial model in behavioral approaches to diabetes
nije evidentirano
biopsychosocial model of health and illness; diabetes; depression; behavioral approach
nije evidentirano
Podaci o izdanju
135
28.10.2013.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zagreb