hrvatski

Pravni poredak Republike Hrvatske : monistička škola primata međunarodnoga prava?

U odnosima međunarodnoga i unutarnjeg prava ideja monizma s primatom međunarodnoga prava, koja je u pravni poredak Republike Hrvatske unesena s člankom 134. Ustava Republike Hrvatske nije potanje razrađena, a za njenu primjenu nije dovoljno iskazana ni političko-pravna volja. Na deklaratornoj razini je uspostavljen pravni poredak s primatom međunarodnih ugovora - važnoga dijela međunarodnog prava - koji se u praksi prvenstveno primjenjuje u onim pravnim područjima u kojima je čovjek-pojedinac subjekt međunarodnog prava. Radi se o vrijednostima zaštićenima međunarodnim pravom – temeljnim ljudskim pravima i slobodama, ili o području u kojemu je pojedinac „objekt“ međunarodnoga prava – podložan kaznenim normama o kažnjavanju počinilaca međunarodnih zločina u području ratnog ili humanitarnog prava. Razlog je u postojanju međunarodnih institucija izvan i „iznad“ domaćeg pravnog poretka pred kojima pojedinac ostvaruje svoja prava, odnosno pred kojima je kazneno odgovoran. Valja ustvrditi da je u Hrvatskoj primat međunarodnoga prava u usporedbi s nacionalnim zakonima i propisima također normiran u postupcima izvršenja međunarodnih ugovora koji predviđaju neposredno izvršenje tih ugovora (bez donošenja dodatnih zakonskih akata), te u ostvarivanju onog dijela pravnog poretka Europske unije koji izravno obvezuje države članice te organizacije. U većini ostalih pravnih područja sudovi i drugi državni organi u Republici Hrvatskoj izravno ne primjenjuju međunarodne ugovore. Primjenjuju ih tek onda ako domaći pravni izvori na njih izričito upućuju. Praktički, u znatnom dijelu pravnih odnosa su međunarodni ugovori u odnosu na unutrašnje propise u paralelnom ili odijeljenom dualističkom sustavu. Ideja monizma se u Republici Hrvatskoj susreće s praksom dualizma – oba sustava su isprepletena, a isključivu prevlast nema ni jedan.

monizam, dualizam, pravni poredak Republike Hrvatske, međunarodni ugovori.

nije evidentirano