hrvatski

PROBLEM IZBORA POSTUPKA MIRNOG RJEŠAVANJA MEĐUNARODNIH SPOROVA: GRANIČNI SPOR IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE

Spor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o razgraničenju na moru je negativan primjer u težnji za poštivanjem vladavine prava unutar Europske unije. Vladavina prava, osim unutarnjeg, obuhvaća i međunarodno pravo. Spor je imao negativne posljedice po odnose među dvjema državama i po europsku perspektivu i sudbinu Republike Hrvatske. Usporio je njeno pridruživanje Europskoj uniji. Nekorektno ponašanje Slovenije se očitovalo u inzistiranju na pregovorima - jednom od načina mirnog rješavanja spora, a koji se pokazao iscrpljenim. Zbog trajne prijetnje blokadom pristupnih pregovora Hrvatske o učlanjenju u Europsku uniju, u pregovorima među dvjema stranama nije bilo istinske ravnopravnosti. Na koncu je Slovenija blokadu pristupnih pregovora i uvela, a kasnija deblokada je kompromis: što se tiče spora o morskoj granici, ugovor o osnivanju Arbitražnoga tribunala je sročen tako da sjeverni susjed Hrvatske, čini se, ima razloga vjerovati u uspjeh. Izbor među načinima mirnog rješenja spora se zato pokazuje vrlo važnim. Neprikladan način može biti apsolutno nekorektan i nepravičan, i u konačnici – uz izmijenjene političke okolnosti – dovesti do novih sporova. Iskustva s razgraničenjem i upotrebom morskih prostora istočnoga dijela Jadrana nose poruku: Europska unija se treba osposobiti primjenjivanju međunarodnog prava, kako u odnosima među državama članicama, tako i prema državama nečlanicama.

spor o granici na moru; pregovori; Međunarodni sud; Europska unija

nije evidentirano