hrvatski

Znanstvena komunikacija i terminologija kao izvor znanja

Rad propitkuje potrebu izgradnje nacionlnih terminologija u suvremenom kontekstu kada upravo u znanstvenoj i strukovnoj terminologiji koja je mjesto imenovanja znanstvenih dostignuća uvelike dolazi do izražaja neravnopravan odnos između visokorazvijenih društava (i njihovih jezika) i onih slabije razvijenih, koja od prvih preuzimaju nova znanja i dostignuća zajedno sa stranim strukovnim nazivljem. Ako isključimo instrumentalizaciju hrvatskog jezika u simboličke i političke svrhe, kako sa pragmatičkog i jezičnog stajališta, tako i zbog pluraliteta znanstvenih mogućnosti promišljanja i kreativnosti, postoji opravdana potreba da se hrvatski za potrebe znanosti prilagođava obogaćivanjem rječnika, i to na temelju hrvatskog jezičnog sustava, iskorištavanjem potencijala samog jezika, uz tvorbu jezičnih novotvorina i kovanica, ali i racionalnim prihvaćanjem po potrebi engleskih posuđenica bez nepotrebnih ograničenja.

antropologija, terminologija

nije evidentirano