3D kinematička analiza skoka s motkom kao preduvjet modeliranja trenažnog procesa – slučaj hrvatskog rekordera (CROSBI ID 606727)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Baković, Marijo ; Antekolović, Ljubomir
hrvatski
3D kinematička analiza skoka s motkom kao preduvjet modeliranja trenažnog procesa – slučaj hrvatskog rekordera
Prikupljanje video zapisa za kinematičku analizu izvršeno je 29. svibnja 2011. god na atletskom stadionu ŠRC Mladost u Zagrebu u natjecateljskim uvjetima. Posljednja dva koraka zaleta, odraz i faza leta snimljeni su sa 4 mini DV kamere (Sony HDR-HC9E) frekvencijom 50 slika u sekundi uz brzinu zatvarača 1/500. Prostor je kalibriran referentnim okvirom dimenzija 180 cm x 180 cm x 180 cm. Zasebno je kalibriran prostor posljednja dva kraka sa odrazom i prostor prelaska preko letvice zbog dvije odvojene analize. Obrada video zapisa i izračunavanje kinematičkih varijabli provedeni su programom Ariel Performance Analysis System. Kinematički pokazatelji poslužili za identificiranje kritičnih momenata izvedbe nakon kojeg je izvršeno ekspertno modeliranje izvedbe skoka s motkom hrvatskog rekordera s namjerom unaprjeđenja tehnike. segmentu vidljiv nedovoljan transfer iz maksimalne brzine pri opružanju (4, 86 m/s) na vertikalnu brzinu pri puštanju motke (1, 49 m/s). Spomenuto je u relaciji s tehnikom i načinom opružanja tijela skakača u vertikalnom smjeru te karakteristikama korištene motke. U fazi prelaska preko letvice moguće je utvrditi da je max visina leta težišta tijela bila 524cm za visinu letvice 510 cm. Ukupno, razlika između visine letvice i visine hvata je 80 cm.Navedeno je moguće objasniti činjenicom da je mjesto odraza bilo na udaljenosti od 340 cm od kutije dok je na zaletištu kao idealno mjesto za korištenu visinu hvata motke označena udaljenost 370 cm. To upućuje na „podilaženje“ skakača u trenutku odraza za 30 cm čime je prerano započelo opterećenje motke i onemogućen završetak odraza koji bi trebao dovesti do optimalne produkcije vertikalne brzine odraza i uzletnog kuta. Uzletni kut težišta tijela kod I.H. je 14˚ dok je kod vrhunskih skakača na razini 17- 22˚. segmentu vidljiv nedovoljan transfer iz maksimalne brzine pri opružanju (4, 86 m/s) na vertikalnu brzinu pri puštanju motke (1, 49 m/s). Spomenuto je u relaciji s tehnikom i načinom opružanja tijela skakača u vertikalnom smjeru te karakteristikama korištene motke. U fazi prelaska preko letvice moguće je utvrditi da je max visina leta težišta tijela bila 524cm za visinu letvice 510 cm. Ukupno, razlika između visine letvice i visine hvata je 80 cm.
3D kinematika; skok s motkom; modeliranje treninga
nije evidentirano
engleski
3D kinematics as a prerequisite in training modeling process
nije evidentirano
3D kinematics; pole vault
nije evidentirano
Podaci o prilogu
184-189.
2012.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Findak, Vladimir
Zagreb: Hrvatski kineziološki savez (HKS)
953-95082-9-0
Podaci o skupu
21. Ljetna škola kineziologa Republike hrvatske
predavanje
26.06.2012-30.06.2012
Poreč, Hrvatska