hrvatski

Maslinarstvo

Maslina je voćka. Zato za nju vrijedi pravilo: "Kako režeš, tako ćeš brati". Krošnji moramo u sredini otvarati "prozore" za zrak i svjetlo, da rodi i iznutra, a ne samo po vanjskom rubu. Neki govore da maslina rodi svake druge ili treće godine. To je zaista tako ako nema prirasta. Ako se ne obrezuje svake godine4, ako se nakon rodne godine ne reže dovoljno, ili ako nedostaje gnojiva ili vode, onda nema prirasta. Ipak, i dvadeset godina neobrezana, maslina će čekati. Vratimo li joj se, uredimo ju i ona će zahvalno roditi. Zato je maslina sveto drvo u kršćanstvu i drugim religijama. Maslinovo ulje postalo je, poglavito u SAD, hit. Amerikanci su otkrili njegova ljekovita svojstva. Boca od pola litre prodaje se u Americi po pedeset njemačkih maraka. Kakvoća ulja ispituje se laboratorijski i kušanjem. U RH imamo samo jednog stručnog kušača (Italo Žužić). Proizvođači žele svoja ulja zaštititi, ali nemamo dovoljno degustatora koji će ih ocijeniti. Može se dogoditi da kemička analiza dade dobar rezultat, a da okus ipak ne zadovoljava. Zato su neophodne i kemička i degustacijska analiza. U Italiji i Španjolskoj organiziraju se stručni seminari za degustatore, polažu se ispiti i postupno se ulazi u posao, dok se ne dobije registracija pri gospodarskoj komori. Po međunarodnim normama degustator može raditi samo 4 analize u jednom danu. U Istri su najbolja ulja na svijetu. Ali takvih je samo dvadeset do trideset posto od ukupnih količina. To su extra vergine. Želeći postići visoku kakvoću ulja neki su se proizvođači okrenuli starim načinima proizvodnje, osposobljavaju stare uljare s prešama.

maslina, maslinarstvo, maslinovo ulje

nije evidentirano