hrvatski

Jesu li Polače na Mljetu bile sjelo vladara Dalmacije?

Nakon višekratnog osvrtanja na spomenički sklop u Polačama na Mljetu i predočavanja odlika pojedinih arhitektonskih članova, nameće se cjelovitije očitavanje njegova života. Ovdje se analizom oblika izvode mogućnosti postanka većine građevina unutar 5.stoljeća, te time čini starijom donja granica opstanka jednog od složenijih i velebnijih ostvarenja kasne antike na hrvatskoj obali. Međutim se usporedno nastoje iznaći sadržaji koji su ga uvjetovali zadajući mu mijene u tijeku vremena, nadasve s usponom 6. stoljeća. Osobito se naglašavaju morfološke srodnosti s baštinom Ravenne pa spoznaje o tome nadovezuju na tamošnje pisane izvore u kojima se Mljet spominje. Utoliko se monumentalnu palaču s termama i dvjema crkvama usađuje u posredovanje ravenske crkvene matice a naposlije predlaže jaču angažiranost "dalmatinske dinastije", vladajuće Jadranom u sredini 5. st. oko idejnog i svrhovitog uzdizanja sklopa. Tako se najpotpunije dosad, makar hipotetički, osmišljava ukupni život rezidencijalno-ladanjskog mjesta od njegova zametka u poganstvu do utrnuća u razvijenom srednjem vijeku.

Polače; otok Mljet; Bizant; Ravena; rano krščanstvo; rani srednji vijek

nije evidentirano