hrvatski

Bosansko-humski krstjani i europski religiozno-socijalni pokreti (12./15. stoljeće)

Sljedbenici heterodoksne Crkve bosanske izdanak su laičkih bratstava, nastalih potkraj 12. st. na hrvatskoj obali, i dodira s apeninskim i provansalskim prosvjednicima, humilijatima i siromašnim katolicima, protiv bogaćenja Crkve i neprirodne sveze trona i oltara. Bosansko-humski krstjani i krstjanice, kako su se običavali nazivati, tijekom 13. i 14. st. uspostavljaju i podržavaju određene odnose s talijanskim patarenima i južnofrancuskim katarima s kojima ih ondašnja vrlo plodna historiografija uporno povezuje, iako je teško uskladiti latinska i hrvatska katolička vrela s izvorima krstjanske provenijencije. U najnovije vrijeme, u povijesnoj literaturi pojavljuju se neutemeljene teze o masovnom prijelazu krstjana na islam nakon propasti Bosanskoga kraljevstva (1463.) i njihovu udjelu u oblikovanju „bošnjačke nacije“. Heterodoksni krstjani Crkve bosanske, prema katoličkim vrelima latinske i glagoljaške provenijencije, ispovijedali su umjereni dualizam, pretpostavljajući vjeru u jednoga Boga koji je do pojave eshatona upravu nad materijalnim svijetom prepustio Sotoni, predvodniku pobunjenih anđela, jer nisu mogli pomiriti pojam dobroga Boga sa stvaranjem vidljivog materijalnog svijeta, koji je po sebi raspadljiv i u kojem prevladava zlo. Stoga se zalažu za povratak izvornoj komunitarnosti Pracrkve, idealu prvih kršćana opisanom u Djelima apostolskim i Pavlovim poslanicama. Prakticirajući zajedništvo u svakodnevnom dodiru s marginalnim ljudima: gradskom sirotinjom, prezaduženim ruralnim pučanstvom, žrtvama demografske eksplozije, gospodarskih i monetarnih transformacija, bosansko-humski krstjani ispravno su shvatili da izobilje jednih u sebi uključuje bijedu drugih, ali su izlaz iz društvene krize uzaludno tražili u pesimističkom pogledu na svijet, te su se poput katara, patarena ili valdenza uskoro našli u sukobu s institucionalnom Crkvom i završili na marginama kršćanstva.

krstjani, heterodoksni pokret, Bosna i Hum, srednji vijek

nije evidentirano