hrvatski

Europski kontekst hrvatskog pučkog pobožnog pjesništva kvarnerskog prostora

Na kvarnerskom je prostoru stoljećima bio u opticaju širok repertoar pučkih pobožnih pjesama od kojih je znatan dio očuvan u zapisima. Od najranijeg su vremena tekstovi pučkih pobožnih pjesama koje nisu bile izravno integrirane u liturgiju u svim dijelovima Europe pjevani narodnim jezikom, pa je i u nas još u 12. stoljeću u Zadru zabilježeno postojanje takvih tekstova. Različiti društveni i povijesni procesi uvjetovali su kontakte sjevernojadranske zone s drugim mediteranskim krajevima, ali i s kontinentalnim prostorom Europe što se očitovalo u cirkulaciji napjeva, ali i u migracijama stihovnih formi, prevođenjima i adaptacijama tekstova te crkulaciji internacionalnih tematsko-motivskih kompleksa i toposa. Na temelju postojećih zapisa tekstova hrvatskih pučkih pobožnih pjesama očuvanih u rukopisima, tiskanim pjesmaricama i još živoj predaji valja analizirati prisutnost tradicije latinskog pobožnog pjesništva, ali i europske pučke tradicije putujućih pjevača (golijarda - vaganata) te lirike s područja Provanse i trubadurskih stihova talijanskih, francuskih i španjolskih izvođača, bilo da su ovi utjecaji dolazili izravno preko crkvenih sadržaja, bilo da su bili posredovani lirikom svjetovne tematike na narodnom jeziku.

Književne tradicije ; pučko pobožno pjesništvo ; Kvarner.

nije evidentirano