hrvatski

Red sastavnica na razini složene rečenice i teksta

Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama ; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove ; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu ; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim! ; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam ili Razmišljam i sjedim), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande – W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu, posebice s obzirom na informativnost kao još jedan od kriterija tekstualnosti.

funkcionalna rečenična perspektiva; složena rečenica; poredak sastavnica; funkcionalna gramatika; lingvistika teksta

nije evidentirano