hrvatski

Razlikovnost kao pretpostavka za registraciju žiga

U radu se postavilo pitanje u čemu je praktična razlika između stajališta kojeg zastupaju uglavnom njemački pravni pisci, da se u pravnoj stečevini propisuje stupnjevana tj. apstraktna i konkretna razlikovnost i stajališta, kojeg zastupaju uglavnom engleski pravni pisci, da se u definiciji znaka koji se može registrirati kao žig propisuje samo glavna funkcija žiga dok se razlikovnost (bez stupnjevanja) propisuje tek u odnosu na proizvode i usluge za koje se traži registracija. Priklonilo se njemačkom stajalištu o stupnjevanoj tj. apstraktnoj i konkretnoj razlikovnosti ali se ujedno zaključilo da praktične razlike između ova dva pravnodogmatstka stajališta zapravo nema jer i jedno i drugo razmišljanje dovode do istog rezultata. Apstraktna razlikovnost i razlikovnost kao glavna funkcija žiga međusobno se ne isključuju, već su samo dva načina obrazlaganja istih praktičnih učinaka. Apstraktno nerazlikovan znak ne može izvršavati glavnu funkciju žiga tj. ne može označiti podrijetlo proizvoda i usluge i stoga ne može biti registriran kao žig. Ipak, valja naglasiti da Europski sud pravde nije odgovorio na pitanje je li u pravnoj stečevini žigovnoga prava propisana stupnjevana razlikovnost. Vezano uz drugi problem istaknut u ovome radu, a taj je definiranje koncepta razlikovnosti pomoću novosti znaka u novijoj hrvatskoj pravnoj književnosti zaključilo se da se novost ne može povezati s razlikovnošću znaka. Znak ne mora biti nov da bi bio razlikovan kao što ne mora biti razlikovan da bi bio nov. Naime, riječ je o dva potpuno različita koncepta. Koncept novosti služi određivanju postoji li neki raniji istovjetan ili sličan žig registriran na području na kojem se traži registracija prijavljenog znaka. U postupku registracije postojanje relativnih razloga uvijek se ispituje tek nakon što se utvrdi da nema apsolutnih razloga za odbijanje registracije nekog znaka kao žiga. Prvenstveno valja utvrditi da je znak razlikovan. Dok se ispituje razlikovnost još uvijek nije pravno relevantno postoji li raniji istovjetan ili sličan žig registriran za istovjetne ili slične proizvode i usluge koji bi mogao biti relativan razlog za odbijanje registracije toga znaka kao žiga. Apsolutni razlozi, a time i razlikovnost znaka, ispituju se po službenoj dužnosti. S druge strane, relativni razlozi, što se podudara s konceptom novosti znaka, ispituju se u pravilu na zahtjev zainteresirane stranke, iako postoje neki uredi koji i te razloge ispituju po službenoj dužnosti. Hrvatska upravna praksa do sada je ispravno tumačila i primjenjivala koncept razlikovnosti te nema odluka u kojima bi se razlikovnost znaka povezala ili uvjetovala s njegovom novošću. U hrvatskoj upravnoj praksi, sukladno i hrvatskom Zakonu o žigu, novost se kao koncept više ne spominje.

žig; funkcija označivanja podrijetla; razlikovnost žiga; novost žiga

nije evidentirano