hrvatski

Crkvina i svete trokutne strukture. Iščitavanje mitskoga konteksta petih crikav na Kosovi

Pri novoj valorizaciji Crkvine, toga gotovo mitskog toposa hrvatske povijesti, ne će biti zgorega provjeriti može li ju se smjestiti u trokutnu prostornu strukturu (u smislu tumačenja Pleterski – Belaj). I doista, pet starohrvatskih crkava u Kosovu polju smješteno je na krakovima oštroga kuta od 23°27’ i tvore trokut s odnosom između dulje i srednje stranice kao 1:1, 6. Smije se zaključiti da je seoski svećenik/žrec/vrač, nakon slavenskoga zaposjedanja ovoga područja, posvetio novoosvojenu domovinu slavenskim vrhovnim bogovima (Perunu, Mokoši i Velesu) i njihovoj božanskoj djeci (Jarilu i Mari) određujući im njihova nova mjesta i tumačeći mitska kazivanja pokazujući im pritom (doslovce kažiprstom) kako se i gdje zbivanja o kojima kazuju mitovi (konkretno: Jarilov trudan hod kojim ovaj izžmiče vodu iz zemlje) odvijaju u njihovu okruženju. To bi značilo da u Biskupiji moramo očekivati kontinuitet kulta bogorodice.

Bogorodica; Perun; Mokoš; Veles; Jarilo; Mara; sveti trokut

nije evidentirano