hrvatski

Crkva Majke Božje u Voćinu i kasna gotika u Slavoniji

Današnja novosagrađena župna crkva sv. Marije od Pohoda, faksimilno ponavlja crkvu nekoć franjevačkoga samostana u Voćinu i sadržava ulomke izvorne crkve. Crkva i samostan, građeni krajem XV. st. donacijom Iločkih, doživjeli su tijekom povijesti snažna razaranja i obnove. Srednjovjekovna crkva nakon barokne obnove ostala je sačuvana u svojoj formi s djelomično sačuvanom arhitektonskom plastikom. Bombardirana u II. svjetskom ratu, ostala je 1944. bez krova. Stajali su samo zidovi do sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je započela njezina obnova. U Domovinskome ratu 1991., crkva i ostatci samostana ponovo su bili gotovo u potpunosti srušeni. Srednjovjekovno zdanje, svojom formom jednobrodne crkve užega poligonalnog svetišta s kontraforima, rješenje je koje su na prostoru Slavonije proširili franjevci, dok su osnivači - visoko plemstvo, svojim donacijama oblikovali i obogatili ljusku prostora. Upravo na tim elementima arhitekture čitamo moć, utjecaj i ukus velikaških obitelji Iločkih, Batthvany i Bathory te promjene i putove dopiranja stila. Analizom starih fotografija i kamenarskih pojedinosti - stope svoda, svodnih rebara i profila prozorskih okvira - odredila se njezina visoka estetska razina. Oblikovanje gornje ljuske prostora u predloženim rekonstrukcijama, uspoređene s rekonstrukcijom svoda crkve sv. Ane u Iloku i kapele u Novoj Rači, smješta ova rješenja u češki kasnogotički umjetnički krug. Komparativnom analizom arhitektonske plastike s ulomcima rebara u Iloku, prozorskih okvira franjevačke crve u Segedinu (Szeged) i crkve u utvrdi Požeškoga Kaptola te južnoga portala crkve u Marijancima, slaže se slika bogatstva kasnogotičkoga sakralnoga graditeljstva Slavonije.

Voćin; Ilok; Kaptol; Marijanci; Slavonija; franjevačka crkva; kasna gotika; svod

nije evidentirano