hrvatski

Žene i političko predstavništvo u Hrvatskoj: slučaj zakonskog reguliranja medicinski pomognute oplodnje

Zahtjev za većim brojem žena u političkom životu implicitno ili eksplicitno pretpostavlja kako će deskriptivna predstavljenost žena rezultirati i njihovom supstantivnom predstavljenošću. Međutim, takva pretpostavka suočena je s izazovima koje joj postavljaju kako klasične teorije političkog predstavništva, koje u središte stavljaju formalne mehanizme demokratskih izbora, tako i suvremene teorije roda koje naglašavaju permanentnost razlika među samim ženama. Problem se tako postavlja u obliku pitanja: ako žene, zbog međusobne razlike, ne dijele zajedničke interese, vrijednosti i perspektive te ako nisu izabrane (samo) od strane žena na temelju programa koji odgovara zahtjevima upravo ženskog biračkog tijela, možemo li uistinu očekivati da će žene predstavljati žene? Ovaj rad nastoji odgovoriti na to pitanje služeći se konceptom surogatnog predstavništva koji, posebice u slučajevima povijesno marginaliziranih grupa kao što su žene, pretpostavlja njihovo zastupanje unatoč nedostatku izbornih veza između predstavnica i predstavljenih. Pretpostavku da su zastupnice u Hrvatskom saboru sklone djelovati kao surogatne predstavnice žena, ispitali smo na slučaju zakonskog reguliranja medicinski pomognute oplodnje. Problematika navedenog slučaja zahvaća niz područja koja se mogu okarakterizirati kao ženska pitanja, a interes javnosti i oštre stranačke podjele koje je izazvala rasprava o medicinski pomognutoj oplodnji izvrsno pozicioniraju slučaj za davanje odgovora. Saborske rasprave o temi medicinski potpomognute oplodnje poslužile su kako bi ispitali djelovanje zastupnica, ali i njihovo razumijevanje vlastite zastupničke uloge u predstavljanju žena.

žensko političko predstavništvo, surogatno predstavništvo, medicinski potpomognuta oplodnja

nije evidentirano