hrvatski

Urbanistička preobrazba Dubrovnika nakon potresa 1667. godine

Stjepan Gradić, opat i dubrovački diplomat pri Svetoj stolici, odigrao je neprocjenjivu ulogu u obnovi Dubrovnika nakon razornog potresa 1667. godine, zasluživši s pravom prestižnu titulu Senata »obnovitelj našega grada i naše slobode«. Pri tome, osim vraćanja grada u funkciju, koje je u tim teškim trenucima također bilo dovedeno u pitanje, imao je viziju radikalne urbanističke preobrazbe. No kao što su i mnoge druge njegove sugestije dubrovačkoj vladi u pogledu gospodarske i društvene modernizacije Republike ostale samo djelomično ostvarene, tako je i transformacija Dubrovnika u moderni barokni grad, proširen u duhu novoga stila izvan svojega srednjovjekovnog fortifikacijskog obruča, izvedena tek fragmentarno. Unatoč tome, zasluge Gradićeve i na tom su planu bile goleme, a pitanje je li za urbanističko-arhitektonsku kvalitetu grada bio bolji radikalno inovativni pristup ili već poslovična dubrovačka kombinacija tradicionalnog i suvremenog, kao i u brojnim drugim sličnim slučajevima, ostaje otvoreno.

Dubrovnik, grad, potres 1667. Stjepan Gradić

nije evidentirano