hrvatski

Izazovi procjene i odrednice izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja adolescenata

U radu je prikazan dio rezultata znanstvenog istraživanja „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama Republike Hrvatske“ koje je provedeno 2011. godine u četiri regionalna središta (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split). Istraživanjem je obuhvaćeno 1.948 učenika, a uzorak je reprezentativan za srednjoškolce iz urbanih sredina Hrvatske. Raspon dobi sudionika kreće se od 14 do 20 godina (Mdob=16.56 ; SD=1.174). Ciljevi rada su (1) ponuditi pregled i sadržajnu usporedbu vodećih instrumenata procjene rizičnosti kockanja mladih, (2) utvrditi izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem kod hrvatskih srednjoškolaca i razlike s obzirom na spol, te (3) istražiti na koji način neka obilježja ličnosti, razmišljanja, ponašanja, uvjerenja o kockanju, motivacije za kockanjem, iskustva i ponašanja prilikom kockanja te učestalost kockanja doprinose izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem. Kako bi se ti ciljevi postigli, korištena je opsežna baterija instrumenata. Utvrđeno je da znatan udio srednjoškolaca (njih 12.3%) već osjeća ozbiljne psihosocijalne posljedice povezane s kockanjem, te da su vrlo izražene razlike s obzirom na spol pri čemu su štetne posljedice kockanja prisutnije kod mladića. Stoga je treća hipoteza istraživanja provjeravana samo na subuzorku mladića. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je kako su najbolji prediktori opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem učestalost kockanja, ustrajanje u kockanju uslijed dobitka, iskustvo dobitka većeg iznosa, te specifična motivacija za kockanjem. Dobiveni rezultati interpretirani su u odnosu na relevantna inozemna istraživanja, te društvene okolnosti.

kockanje; adolescenti; procjena rizičnosti; problematično kockanje; psihosocijalne posljedice; mladi

nije evidentirano